Dva mjeseca nakon što je cijeli posao odrađen, u riječkoj javnosti počela su zapitkivanja gdje je završilo 78 tona azbesta s nekadašnjeg Titovog broda »Galeb«. Nakon riječkih vijećnika, ovih se dana to pitanje preselilo i u Gradsko vijeće Zadra, nakon što je objavljeno da je riječka tvrtka Ind-eko, s kojom je kraljevički Dalmont ugovorio posao na sanaciji azbesta na »Galebu«, opasni otpad predala zadarskoj privatnoj tvrtki Odlagalište sirovina.
Međutim, gdje je taj azbest danas, je li još na privremenom skladištenju kod te tvrtke, odnosno je li i gdje konačno zbrinut, decidiranog odgovora – nema.
Šutnja u Zadru
Novi list je u posjedu faksimila popratih listova, pečatiranih i ovjerenih, koji su pratili otpremu azbesta s Ind-ekovih pogona u Urinju i predaju tog otrovnog otpada zadarskoj tvrtki, s točnim datumima, količinama i imenima osoba zaduženima za predaju, odnosno preuzimanje otpada.
S obzirom na kontradiktorne informacije koje su prethodnih dana dolazile iz tvrtke Odlagalište sirovina, kako su prenijeli neki dalmatinski i nacionalni mediji, od toga da azbest nije spremljen kod njih, do toga da je već izvezen u jednu od susjednih država, pokušali smo i mi jučer doći do odgovora u ovoj zadarskoj tvrtki, ali bez uspjeha. Ili, prema njihovim riječima, nisu bili ovlašteni za davanje takvih informacija, ili su bili ovlašteni, ali nam se nisu povratno javili.
Kontaktirali smo i jednog od prokurista te tvrtke koji se pravio začuđen što ga zovemo i vrlo brzo prekinuo razgovor, piše Novi list.
Nakon što su se u javnosti pojavile sumnje i počelo postavljati pitanje gdje su završile velike količine opasnog azbesta s »Galeba«, iz Ind-eka svu su papirnatu i digitalnu dokumentaciju oko njegove otpreme i predaje samoinicijativno dostavili u Državni inspektorat, tamošnjoj inspekciji zaštite okoliša.
Osim »papirnatih« popratnih listova, dokumentacija se vodi i spravlja i u digitalnom obliku kroz eONTO, odnosno elektronički Očevidnik o nastanku i tijeku otpada koji su, prema Zakonu o gospodarenju otpadom, dužne voditi sve osobe koje proizvode ili obavljaju djelatnost gospodarenja otpadom.
Iz eONTO-a također je vidljivo da su prateći listovi zaključani sa strane tvrtke koja je preuzela azbestni otpad – Odlagalište sirovina iz Zadra, koja je 2015. godine dobila dozvolu Ministarstva zaštite okoliša za gospodarenje otpadom, odnosno za obavljanje djelatnosti sakupljanja i oporabe otpada, među kojim i opasnim azbestom.
– Mi smo ovaj posao na sanaciji i zbrinjavanju otpada koji sadrži azbest s broda »Galeb« odradili u skladu sa svim važećim zakonskim propisima, uz potpuno poštovanje svih pravila struke i nemamo što kriti. Sav azbest koji smo izvadili s »Galeba« predali smo tvrtki Odlagalište sirovina koja je uredno registrirana i posjeduje dozvolu za postupanje s takvom vrstom otpada, što možemo potkrijepiti i svom potrebnom dokumentacijom, kazao je direktor Ind-eka Željko Šmitran za Novi list.
Sanacija u luci
Drugim riječima, nakon što su predali azbestni otpad drugoj ovlaštenoj tvrtki, a prema popratnim listovima radi se o količini od 78 tona, ili precizije 78.330 kilograma, to je prestao biti njihov problem i njihova zona odgovornosti.
Sami radovi na sanaciji azbesta na »Galebu« počeli su u vrijeme proljetnog »lockdowna« i trajali su oko mjesec i pol dana, do sredine svibnja. Iz popratnih listova vidljivo je da je azbest u razdoblju od 6. svibnja do 18. lipnja, u šest navrata odvožen kamionima i predan zadarskoj tvrtki.
Podizvođačke radove na sanaciji dijela azbesta na »Galebu« s Ind-ekom ugovorio je kraljevički Dalmont koji je, podsjetimo, dobio posao na uređenju bivše Titove jahte u brod-muzej od Grada Rijeke, a cijeli taj zahvat na vađenju dijela azbesta, kao i imobilizaciji preostalog dijela koji će se i dalje nalaziti na brodu, koštao je oko 2,5 milijuna kuna.
– Ugovor o sanaciji azbesta na motornom brodu »Galeb« sklopljen je s trgovačkim društvom Ind-eko iz Kostrene s obzirom na to da se radi o djelatnosti koju obavljaju isključivo za to specijalizirane tvrtke s pripadajućim ovlaštenjima nadležnih tijela, a koji su dužni postupati sukladno svim važećim pozitivnim propisima Republike Hrvatske koji su primjenjivi na postupak sanacije azbesta na brodovima te zbrinjavanje.
Sama sanacija izvedena je u luci posebne namjene – brodogradilištu Kraljevica sukladno pravilima struke, dobroj brodograđevnoj praksi i pozitivnim propisima Republike Hrvatske koji se odnose na sanaciju azbesta. Nadalje, vezano za samo zbrinjavanje azbestnog otpada zaprimljena je sva potrebna dokumentacija, uključujući i Prateći list za otpad, priopćili su na ovu temu iz kraljevičkog brodogradilišta za Novi list.
