U jugoistočnoj australskoj državi Victoriji uvedena je šestotjedna karantena, Hong Kong provodi nove restrikcije poput zabrane konzumiranja hrane u restoranima, Vijetnam je iz središnjeg grada Da Nanga evakuirao 80.000 ljudi, s porastom broja zaraženih suočene su i europske zemlje poput Njemačke, ali i susjedne Srbije, a rekordne brojke bilježe i SAD te Brazil i Meksiko. Od daleke Australije, jugoistočne Azije, Europe pa sve do američkih kontinenata sve je izgledniji drugi val pandemije koronavirusa, i to ranije nego što se očekivalo. O tome govore li najnovije brojke upravo to, kakva je situacija u Hrvatskoj, ali i što uopće u trenutačnim uvjetima znači “drugi val”, Večernji list razgovarao je s istaknutim hrvatskim znanstvenicima.
Žarišta su opasna
– Mislim da brojke jasno pokazuju da je Hrvatsku već zahvatio drugi val, i to intenzivniji nego što je to bio prvi, barem kada je riječ o broju novooboljelih. To se jasno vidi iz grafičkog prikaza trenutačnog stanja – govori nam prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, naš poznati virusni imunolog iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu. Što se tiče novih slučajeva u Njemačkoj, ističe da porast njihova broja tamo još uvijek nije ni približno naglašen kao u Hrvatskoj, no upravo je tamošnji državni Institut Robert Koch (RKI) istaknuo zabrinutost zbog znatnog dnevnog porasta broja novozaraženih s oko 500 na oko 800 u proteklom tjednu.
– Drugi val koronavirusa već je tu; događa se svaki dan – rekao je Michael Kretschmer, predsjednik vlade njemačke pokrajine Saske, a njemački je ministar zdravstva Jens Spahn naglasio potencijalnu opasnost manjih žarišta.
– Pitanje je hoće li se to sada pretvoriti u val ili ćemo to uspjeti slomiti zajedno – zaključio je Spahn. S obzirom na to da u Njemačkoj, na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu, radi i naš poznati znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić, opisao nam je trenutačnu situaciju u toj državi.
– U Njemačkoj je riječ o većem broju manjih žarišta koja su vrlo opasna jer mogu prerasti u jezgre većih zaraza ako se na vrijeme ne identificiraju i ako se ne prevenira daljnje širenje, kao što smo imali slučaj stvaranja golemog žarišta zaraze u mesnoj industriji. Sadašnja žarišta pojavljuju se većim dijelom zbog migracija tijekom odmora i čestih posjeta obitelji. Najviše su zahvaćene pokrajine Sjeverna Rajna Vestfalija i Baden-Württemberg, u kojima je primijećen veći povratak radnika s odmora iz drugih zemalja, ponajprije iz jugoistočne Europe i Turske. Riječ je o državama koje bilježe dosta velik broj novih slučajeva u usporedbi s brojem stanovnika – govori Đikić te ističe da će takve pojave biti sve češće i u kolovozu zbog većeg broja povratnika.
Zbog toga se stalno naglašava važnost potrebnih mjera, no unatoč tome, Đikić smatra kako stanje u Njemačkoj još nije alarmantno.
– Brojevi zadnjih tjedan dana variraju od 300 do 800 novozaraženih po danu, što jest velik broj, no ne može se još govoriti o početku drugog vala. Riječ je o ljetnom širenju već prisutnih virusa i stvaranja lokalnih žarišta, kao što je to slučaj u mnogim zemljama Europe. Virus u prvom valu nije nestao, nego se zadržao unutar populacije i sada se pojačano širi zbog intenziviranih kontakata između ljudi – objašnjava Ivan Đikić za Večernji, koji je već prije objasnio kako je u ovom slučaju riječ o pandemijskom virusu kod kojeg vrijede drukčija pravila.
Gdje god virus bude u okolini, a ne bude kontroliran, on se širi te postaje lokalna epidemija sekundarnog vala i zato je bilo koji drugi val jako teško predvidjeti jer ovisi o lokalnim uvjetima. Iako su očekivanja bila da snažni drugi val na globalnoj razini treba očekivati tek na jesen, nije neobično stvaranje manjih žarišta i tijekom ljeta. Stoga hrvatski epidemiolozi u jeku turističke sezone itekako moraju biti na oprezu te stalno pratiti situaciju.
– Važno je da su podaci točni i detektirani na vrijeme. Testiranje je u Njemačkoj jedan od glavnih razloga uspješne borbe protiv koronavirusa, i to ciljano, ali i generalno. U tjedan dana napravi se oko 500.000 testiranja, po čemu je Njemačka među najuspješnijima u Europi – govori Ivan Đikić.
Njemački je ministar zdravstva tako već nekoliko puta posljednjih dana izjavio kako Njemačka čak razmatra uvođenje obveznog testiranja na koronavirus svih osoba koje se vraćaju s godišnjeg odmora iz “rizičnih” zemalja, a trenutačno se provjerava je li to u skladu sa zakonom, da se pritom ne narušavaju slobode pojedinca kao ni njegovo pravo na tjelesnu nepovredivost. No povećanje broja zaraženih te širenje novog vala u jednoj državi ne znači isto i za drugu te je situacija s ovim virusom zapravo sasvim drukčija na lokalnim razinama te na globalnoj razini, gdje se bilježi stalan rast broja novooboljelih.
I prof. dr. sc. Gordan Lauc još je ranije za Večernji list objasnio kako je u ovom slučaju pandemije teško pratiti “broj valova” na globalnoj razini jer je situacija specifična od države do države. Za Hrvatsku je istaknuo da je zapravo spriječila prvi val.
– Mi smo zaustavili virus vrlo rano i to što drugi zovu “drugi val”, kod nas će biti tek “prvi val”. Ono što je važno jest da pazimo da brzina kojom se taj virus širi ne bude toliko velika da izazove kolaps. Tako da mislim da mi ne moramo ni govoriti o drugom valu, nego o širenju virusa moramo razmišljati kao o plimi. Mora, dakle, lagano doći do povećanja broja ljudi koji su u kontaktu s virusom – objasnio je Lauc. Prof. dr. sc. Nenad Ban, strukturalni molekularni biolog i profesor na prestižnom švicarskom Saveznom tehnološkom institutu, ETH, objasnio nam je pak zašto i na koji način znanstvenici prate širenje bolesti u valovima.
– Kada se analizira dinamika epidemije ili pandemije, znanstvenici se koriste grafovima koji prikazuju broj oboljelih u odnosu na vrijeme. Dakle, kada se širenje ubrzava, onda krivulja raste, a kada se usporava, onda se smanjuje. Takve krivulje imaju oblik “valova” koji se formiraju s obzirom na širenje bolesti koje je uvjetovano prirodnim ili socijalnim uvjetima. Svaka pandemija gripe tako ima, primjerice, oblik sezonskog vala jer se bolest mnogo više širi u zimskim mjesecima. No sada znamo da se COVID-19 mnogo efikasnije širi te izgleda da ga toplo vrijeme ne usporava dovoljno da bi broj oboljelih počeo padati. Zbog toga je širenje COVID-19 bilo jedino moguće usporiti strogim mjerama izolacije koje su sad popuštene da bi se oporavila ekonomija. Naravno da to sada dovodi do novog povećanja oboljelih što bi se moglo nazvati novim valom epidemije – ističe Nenad Ban, koji smatra i kako bi se taj “val” u jesen još mogao povećati i ubrzati zbog povećanja druženja u zatvorenim prostorima i smanjenog imuniteta u zimskim mjesecima. Stoga su potencijalna nova žarišta one zemlje gdje se najmanje provode mjere.
Veća smrtnost
– Očito je da većina zemalja koje su popustile mjere izolacije sada imaju novi val bolesti. To se događa posvuda, u Srbiji, BiH, Njemačkoj, Španjolskoj, a i u Hrvatskoj, iako za sada u nešto manjoj mjeri. Možemo se nadati da će se sada uz nove mjere i praćenje kontakata oboljelih situacija zadržati pod kontrolom, iako će to biti sve teže s obzirom na povećan putnički promet u ljetnim mjesecima – govori Nenad Ban, koji kaže i kako se može zaključiti da se za sada globalno, usprkos svim naporima, bolest nezaustavljivo eksponencijalno širi i nema indikacije usporavanja koje bi se moglo nazvati “krajem prvog vala”.
– Dakle, vjerojatno neće biti moguće zaustaviti širenje COVID-19 i možemo očekivati da će se broj oboljelih i preminulih na globalnoj razini nastaviti povećavati. Nema sumnje i da je već sada smrtnost mnogo veća od službene brojke, koja je već prešla 650.000 ljudi, s obzirom na to da nije moguće svakog oboljelog “službeno” dijagnosticirati. Moguće je da će se širenje COVID-19 na globalnom nivou manifestirati kao stalan porast slučajeva, dok ćemo lokalno primjećivati valove infekcije – poručuje Ban za Večernji list.
