S Ekonomskog instituta Zagreb navode da je u Hrvatskoj razina potražnje za radom još uvijek daleko ispod one prije pandemije. Primjerice, u odnosu na svibanj 2019., u svibnju 2020. potražnja je bila niža oko 40 posto, s tim što je najmanje interesa za nekad najtraženija zanimanja – potražnja za radom prodavača, konobara i kuhara pala je 72, 85 i 74 posto u odnosu na svibanj 2019. godine.
U odnosu na svibanj 2019. traži se 57 posto više zidara te 46 posto više medicinskih sestara, dok potražnja za liječnicima i stomatolozima raste 21 posto. Gledajući regionalno, Ekonomski institut ističe da sve hrvatske regije bilježe znatan pad, a najviše južni i sjeverni Jadran, koji u svibnju 2020. u odnosu na isti mjesec lani padaju 70 i 68 posto, prenosi Večernji.
Lani u ovo vrijeme Hrvatska je imala 51.000 zaposlenih više, odnosno milijun i 578 tisuća osiguranika. Stoga je tih 50-ak tisuća radnih mjesta cijena gubitaka zbog koronavirusa, ponajprije u turizmu, trgovini, prijevozu te ostalim uslužnim sektorima. Lani u isto vrijeme hoteli i restorani zapošljavali su tridesetak tisuća radnika više nego danas, trgovina oko osam tisuća više, prijevoz oko dvije tisuće, poljoprivreda je zadržala lanjsku zaposlenost, dok je građevinski sektor u plusu oko četiri tisuće radnika.