U svijetu se ubrzano traga za cjepivom protiv pandemije koja je paralizirala svijet i globalnu ekonomiju te potpuno promijenila društvene odnose. Od gotovo 400 lijekova i cjepiva koja se trenutno testiraju, 5 ili 6 ih je pokazalo dobre rezultate i ušli su u fazu kliničkih ispitivanja na ljudima. Jedno, možda najperspektivnije istraživanje, dolazi s Oxforda. Tamo radi molekularni biolog Kristijan Ramadan.
Cijeli svijet zanima je li to napokon cjepivo koje će biti pouzdano i sigurno.
“Na to nitko ne može odgovoriti, cjepiva se razvijaju”, kazao je Ramadan za emisiju “Zajedno za zdravlje”.
“Imamo oko 70 različitih grupa i cjepiva koja su blizu kliničkih istraživanja širom svijeta. Mi smo ponosni na naš univerzitet koji je došao do toga da je naše cjepivo pokazalo izvrsne rezultate u ispitivanju na majmunima. Šest je majmuna inficirano velikom količinom ljudskog koronavirusa i nakon cjepiva su kroz 2, 3 tjedna bili potpuno zdravi, tj. nisu pokazivali nikakve simptome razvoja bolesti niti se u njima virus mogao razmnožiti. A u kontrolnoj grupi su se razvili simptomi covida-19. To pokazuje da cjepivo namijenjeno ljudima radi i kod majmuna”, objasnio je Ramadan.
Sekvenca između majmunskog i ljudskog genoma je vrlo slična.
“To bi značilo da će to cjepivo kod ljudi pokazati još bolji efekt. Sada je pitanje koliko će cjepivo biti štetno ili koliko će biti koristi. Kod svakog cjepiva je postulat da napravi manje štete, a više koristi. Ovo cjepivo je značajno jer je grupa koja je razvila ovo cjepivo već imala uspjeha s prijašnjim razvojem cjepiva protiv MERS-a”, rekao je.
Razvoj tehnologije
Svemu tome je pridonio razvoj tehnologije.
“Do unazad desetak godina, dok se nije uz pomoć tehnologije razvila molekularna biologija, većinom su se cjepiva radila od virusa, živog virusa kojem bi se umanjila patogenost. Danas, uz nove tehnologije, više ne moramo koristiti virus, već samo koristimo jedan genetski materijal tog virusa i ubacimo u drugi virus ili neki drugi vektor”, objasnio je.
Tako da je cjepivo znanstvenika s Oxforda bazirano na toj novoj tehnologiji.
“To je patentirano u Oxfordu od direktora Adriana Hilla koji je dvadeset godina na tome radio. Njegova ideja je bila da razvije dobro cjepivo protiv malarije. U tome nije nikad upio, ali je iz tog neuspjeha došao uspjeha kada je razvio određenu tehnologiju koja se danas koristi za razvoj cjepiva protiv covida-19”, rekao je.
“Znanje koje se akumuliralo kroz 20, 30 godina pokazalo se u ovom trenutku esencijalnim za razvoj ovog cjepiva”, zaključio je.
Počela je faza testiranja na ljudima, a svako cjepivo mora proći rigorozna testiranja. Kada će i hoće li biti spremno za masovnu uporabu, doznat ćemo uskoro.