Meteorolozi procjenjuju da će ova godina biti najtoplija na svijetu otkako su započela mjerenja, a vjerojatnost da će oboriti rekord postavljen prije četiri godine je između 50 do 75 posto.
Iako je karantena zbog koronavirusa privremeno očistila zrak i oživjela prirodu, klima se nije ohladila. Za to su potrebne dublje, dugoročne mjere, kažu znanstvenici. Toplinski rekordi od siječnja srušeni su od Antarktika do Grenlanda, što je iznenadilo mnoge znanstvenike, jer ovo nije El Niño godina, pojava obično povezana s visokim temperaturama. Američka Nacionalna uprava za ocean i atmosferu izračunava da postoji 75% šanse da će 2020. biti najtoplija godina od kada su započela mjerenja.
Američka agencija priopćila je kako trendovi pomno prate trenutni rekord iz 2016. godine, kada su se temperature početkom godine popele uslijed neuobičajeno intenzivnog El Niñoa, a zatim se spustile. Američka agencija priopćila je da je 99,9% vjerojatnosti da će 2020. godina biti jedna od pet rekordnih godina po visokim temperaturama. Paralelno s tim, izračun Gavina Schmidta, direktora Instituta za svemirske studije Nasa Goddard, ustanovio je da su e 60% šanse ove godine postaviti rekord, piše The Guardian.
Nenormalno vrijeme sve je veća normala
Met Office je oprezniji, procjenjujući vjerojatnost od 50% da će 2020. godina postaviti novi rekord, iako britanska institucija kaže da će ova godina produžiti razdoblje toplih godina od 2015. godine, što je najtoplije razdoblje od kada se mjerenje temperature bilježi. Nenormalno vrijeme sve je veća normala, jer temperaturni rekordi padaju iz godine u godinu i iz mjeseca u mjesec.
Ovaj je siječanj bio najtopliji zabilježen, ostavljajući mnoge arktičke države bez snijega u glavnim gradovima. U veljači je istraživačka baza na Antarktiku prvi put zabilježila temperaturu veću od 20 °C na južnom kontinentu. Na drugom kraju svijeta, Qaanaaq je na Grenlandu postavio u travnju rekord od 6 celzijevih stupnjeva u nedjelju. U prvom tromjesečju grijanje je bilo najizraženije u istočnoj Europi i Aziji, gdje su temperature bile 3 stupnja iznad prosjeka.
Posljednjih tjedana veliki su dijelovi SAD-a su se prilično ugrijali. Prošlog petka u centru Los Angelesa dosegnut je travanjski maksimum od 34 stupnja, prema podacima Nacionalne službe za vrijeme. Zapadna Australija također je doživjela rekordnu vrućinu. U Velikoj Britaniji je trend manje izražen. Dnevna maksimalna temperatura u Velikoj Britaniji za travanj do sada je 3,1 stupanj iznad prosjeka, s rekordima postavljenim u Cornwall, Dyfed i Gwynedd.
Karsten Haustein, klimatološki znanstvenik sa Sveučilišta u Oxfordu, rekao je da se globalno zagrijavanje približava 1,2 celzijevih stupnjeva iznad predindustrijske razine. Rekao je da je njegov online mjerač pokazao relativno konzervativnu razinu zagrijavanja od 1,14 stupnja zbog nedostataka u podacima, ali da bi se to moglo popeti na 1,17 stupnja ili više, nakon što su uvrštene i najnovije brojke.
Klimatska kriza nesmetano se nastavlja
Iako je pandemija barem privremeno smanjila količinu novih emisija, rekao je da nakupljanje stakleničkih plinova u atmosferi ostaje velika briga. “Klimatska kriza se nastavlja nesmetano”, rekao je Haustein.
„Emisije će se smanjiti u ovoj godini, ali koncentracija raste. Malo je vjerojatno da ćemo moći primijetiti usporavanje nakupljanja atmosferskih razina stakleničkih plinova. Ali sada imamo jedinstvenu priliku da preispitamo svoje izbore i iskoristimo korona krizu kao katalizator za održiva transportna sredstva i proizvodnju energije (poticajima, porezima, cijenama ugljika itd.)”
Glasnogovornik ureda za klimu Graham Madge složio se s time.
“Oslanjanje i povjerenje u znanost da bi se informirale vlade i društvo o rješavanju globalne nužde upravo su mjere potrebne za planiranje sljedeće krize za čovječanstvo – klimatske promjene”, rekao je Madge, prenosi N1.