Konobari s maskama i rukavicama, na kino i koncerte ćemo pričekati: “Nema povratka na staro dok se ne pronađe cjepivo”
Hrvatska je već oko mjesec dana u izvanrednom stanju provođenja epidemioloških mjera za borbu protiv širenja koronavirusa. Tjednima su zatvoreni svi kafići, restorani, kina, noćni klubovi i sve lokacije koje inače podrazumijevaju veću količinu i protok ljudi u ograničenom prostoru, jer masa ljudi na jednom mjestu naročito pogoduje širenju zaraze s obzirom na to da se covid-19 širi međuljudskim kontaktom, piše Index.
Neke mjere socijalne distance mogle bi potrajati godinama, nema povratka na staro
Prema radu znanstvenika s Harvarda, mjere socijalne distance u SAD-u bi trebale ostati na snazi u nekoj verziji sve do 2022. godine, dakle još najmanje dvije godine, a na slične scenarije se pripremaju i europske zemlje. Drugim riječima, neće biti povratka na staro, već ćemo živjeti u novoj realnosti u kojoj je koronavirus konstantna prijetnja kojom će države i društva morati pažljivo upravljati, a takva situacija će i ostati sve dok se ne pronađe cjepivo.
Ventilacija je ključni izazov zatvorenih prostora
“Otvaranje kina je jako komplicirano pitanje. Ovaj virus nije poput SARS-a te mnogo duže ostaje u zatvorenom prostoru i na površinama. Bez odgovarajuće klimatizacije, zaštitne opreme i dezinficiranja zatvoreni prostori poput kina će biti veliki potencijalni izvor zaraze. Kino-dvorana ne može biti ispunjena do kraja ako želimo čuvati socijalnu distancu. Ovaj virus je od prvog SARS-a “naučio” kako se brzo širiti te ne daje ispočetka jaku kliničku sliku, zbog čega ga je teško brzo detektirati”, kaže Beck. Ističe da je odgovarajuća ventilacija zatvorenih prostora ključna.
“Ventilacijski sustavi zatvorenog tipa nam više nisu od koristi u ovoj situaciji. Cijela se dvorana može između projekcija filma dezinficirati, ali ako kino ima zatvoren ventilacijski sustav, virus tu i dalje cirkulira. Takva je bila situacija u bolnici u Dubravi, morali su odvajati jedan dio koji je bio ventilacijski zatvoren. Puni kapacitet dvorane neće smjeti biti ispunjen sve dok ne dođe cjepivo. Sljedeće dvije godine nam slijedi ispipavanje terena s virusom”, navodi Beck.
Konobari s maskama i gumenim rukavicama?
Hoće li postati uobičajeno da konobari u kafićima nose rukavice i maske, hoće li biti potrebno mijenjati rukavice nakon posluživanja svake narudžbe, zanima nas dalje.
“Gumene rukavice samo po sebi nisu zaštitno sredstvo protiv virusa, dok maska jest. Gumene rukavice su sredstvo zaštite ruku. One se mogu i više puta oprati, dezinficirati i koristiti, što je bolja opcija nego direktno dezinficirati ruke i tako si uništavati kožu. U medicini se koriste rukavice u dvije svrhe. Prva je da zaštitimo svoje ruke. Primjerice, kada radim ultrazvuk, nosim rukavice da bih svoje ruke zaštitio od gela, koji smeta koži. Druga svrha je, primjerice, tijekom operacije, kada liječnik nošenjem rukavica (i druge zaštitne opreme) štiti pacijenta od vlastitih bacila, tj. da se zadrži sterilnost prostora”, objašnjava ovaj liječnik.
Restorani kao potencijalna žarišta širenje zaraze
Kako bi uopće u praksi u restoranima mogao funkcionirati proces pripremanja i posluživanja hrane?
“Oprati escajg u toploj vodi sa sredstvom za čišćenje je dovoljno, ne treba ga se dezinficirati nakon svakog korištenja. Stvar je u tome da čovjek koji uzima escajg u svoje ruke nakon pranja mora imati čiste ruke i masku na sebi. Mi ionako nismo imali uvid u to što se događa u kuhinji restorana, no znamo da sigurno postoje kuhari koji su se pridržavali svih higijenskih mjera, kao i onih koji nisu. Dovoljan je jedan kuhar koji je pozitivan na koronavirus i koji radi salate da se zaraza proširi na mušterije restorana koji će onda jesti te salate”, navodi Beck mogući horor scenarij kada je riječ o restoranima.
Na koncerte zasad možemo zaboraviti
A što je s koncertima? Kako bi uopće mogao izgledati jedan koncert u Tvornici ako želimo poštovati mjere i razmak? Znači li to da će ljudi u Tvornici stajati udaljeni jedni od drugih dva metra i da će svi nositi maske ili da u dogledno vrijeme jednostavno trebamo odustati od okupljanja te vrste, pitamo dr. Becka.
“Ovo drugo. Ja sebi ne mogu zamisliti da je uskoro moguće održavanje koncerata na stari način, osim ako bismo se odlučili na prokuživanje cijele populacije u jednom trenutku. Moguće je da ćemo za dva-tri mjeseca prijeći na švedski model, pa možemo reći da je npr. ljudima do 40 godina dozvoljeno okupljanje na koncertima. Kod nas je to problem jer smo na ovim prostorima povezaniji s našim roditeljima, pitanje je onda kako njih zaštititi. To je najveći rizik.
Beck zaključuje da će najveći problem biti zatvoreni prostori s lošom ventilacijom te da je svugdje sada potrebna snažna ventilacija s filterima koji bi zrak vukla van, a izvana ubacivala novi. “To je zasad znanstvena fantastika”, kaže ovaj liječnik za Index.hr.
