Nakitita pogača, jezik u dupetu, mušičavi kolač i leteći tanjuri tradicionalna su i gotovo zaboravljena jela koja zabavljaju svojim imenima, a takvih specijaliteta ima po cijeloj Hrvatskoj…
Sirnica bez sira i paprenjaci bez papra? Hrvatska tradicija osim slasnih recepata krije i nazive jela koja dan-danas nasmijavaju. U bilježnicama kuharica diljem Slavonije i Baranje i dalje stoje recepti za poderane gaće, odvud odnud, sedmo nebo i sladiguz od šljiva. Iza naziva sladiguz nalazi se žuti biskvit s kajmakom i šljivama, dok su poderane gaće i dalje omiljena slastica od tijesta prženog u ulju.
Lude nazive jela i njihove recepte zapisao je i pučki spisatelj i pripovjedač Mata Baboselac Mišin u svojoj knjizi Bilo vam u slast! s podnaslovom Starovirska jela, kolači i pila. Autor je nazive prenio upravo onako kako su mu to domaćice ispričale na lokalnim narječjima pa su tako nakitita pogača, jezik u dupetu, mušičavi kolač i leteći tanjuri, srećom, otrgnuti od zaborava.
Ako ste kušali srneći hrbat, onda znate da ga mirne duše jedu i oni koji izbjegavaju meso. Taj je biskvitni kolač s čokoladnom glazurom dobio je ime po formi koju mu daje duguljasti, rebrasti kalup.
I Dalmacija ima svojeg “konja za utrku” na listi simpatičnih naziva jela. Starogrojski paprenjaci (paprenjaci iz Staroga Grada) ponosno stoje na listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, no papra u njima nema. Tek cimeta, oraščića, šafrana i klinčića. Štos je u tome što je “papar” u renesansi označavao skupinu začina.
Otočna juha od cipala nema veze sa cipelama, nego s ciplima (ili neke druge morske ribe), ali zato poslastica od prženog tijesta sa šljivama, grožđicama i mirisnim začinima ime duguje papučama. Papuči su najbolji topli, posluženi s narančom narezanom na kolutove.
Znate li kako su šurlice, omiljena tjestenina na Krku, dobile ime? Taj ljupki naziv označava šurenje, odnosno furenje ili polijevanje vrućom vodom. Šure se svinje i kokoši kako bi im se skinule dlake, odnosno perje. Na Krku su se šurlice nazivale i kurčići, a prema tradiciji treba ih oblikovati muška ruka na ženskom bedru. Tako piše u knjizi Hrvatska tradicionalna jela i pila i zimnica s nostalgičnim okusom baka i nona. Autor je Zlatan Nadvornik koji proučava teme vezane za hrvatske običaje.
Osim šurlica, i pljukanci se valjaju po nogama. “Pljuni u ruke pa izvaljaj preko bedra” recept je za omiljenu istarsku tjesteninu.
Kako piše Zlatan Nadvornik, ono što su u Slavoniji i Baranji poderane gaće, to su rasparane brageše na Kvarneru, a šale ne nedostaje ni u Primorju. Primorski lonac, odnosno crikvenička batuda i danas je cijenjeno jelo. Batuda može biti dosjetka ili pričica, ali i šljunak ili bacanje aduta u kartanju.
Ćoravi paprikaš, grah ili kupus nema aduta, odnosno mesa koje je nekoć sugeriralo da se radi o finom jelu. Stoga su ćorava jela sirotinjska, koja nastaju od onoga što ima u kući. U jela na žlicu dodaje se, odnosno “utjeruje” tarana, kroz kakvo kuhinjsko pomagalo s rupicama. Tarana je sitna tjestenina od brašna i jaja.
Svečanija je pinca ili sirnica, specijalitet koji će se naći na uskrsnom stolu. Ako ste je kušali, znate da u toj slatkoj pogači nema ni “s” od sira, no nekoć se umjesto kvasca za izradu sirnice koristilo ukiseljeno, usireno tijesto, piše Pun kufer.
