Turistički i transportni sektor nalaze se među najpogođenijima pandemijom koronavirusa SARS-CoV-2, i dok transport još uvijek funkcionira radi nužnog prijevoza robe, turistička putovanja i ugostiteljstvo nalaze se pred velikim izazovom, a UNWTO procjenjuje da bi zaraza mogla izbrisati između pet i sedam godina rasta u svjetskom turizmu.
Svjetska turistička organizacija objavila je u srijedu niz preporuka za borbu protiv kraha globalnog turističkog sektora nakon što je nedavno procijenila da bi šteta od pandemije mogla ove godine dosegnuti i 450 milijardi dolara. U priopćenju koje prati objavu preporuka ističe se da su ‘turizam i transport među najjače pogođenim sektorima’ i da su preporuke ove organizacije ‘oblikovane kao podrška vladama, privatnom sektoru i međunarodnoj zajednici’.
Glavni tajnik Svjetske turističke organizacije Zurab Pololikašvili izjavio je da ‘preporuke daju državama listu mogućih mjera za pomoć sektoru u zadržavanju zaposlenosti i za podršku kompanijama koje se u ovom trenutku nalaze u rizičnoj poziciji. Ublažavanje udarca na zaposlenost i likvidnost, zaštita najranjivijih i priprema za oporavak moraju nam biti ključni prioriteti’, istaknuo je Pololikašvili, piše Tportal.
Prije nekoliko dana Svjetska turistička organizacija (UNWTO, UN World Tourism Organization) objavila je najnoviju procjenu o mogućoj šteti koju će Covid-19 imati za međunarodni turizam. Uzimanjem u obzir dosad neviđenih ograničenja u kretanju građana diljem svijeta, UNWTO očekuje da će ‘međunarodni turistički dolasci biti 20 do 30 posto niži u 2020. u usporedbi s brojkama iz 2019.’. U agenciji su istovremeno naglasili da se radi o brojkama koje treba ‘razmatrati s oprezom zbog velike neizvjesnosti vezane uz trenutnu krizu’.
Spomenuti pad turističkih dolazaka bi značio pad prihoda u međunarodnom turizmu od 300 do 450 milijardi dolara, što je gotovo trećina od 1,5 bilijuna dolara prihoda generiranih u 2019., ističu u UNWTO-u. ‘Uzimajući u obzir prošle tržišne trendove, ovo znači da će Covid-19 izbrisati između pet i sedam godina rasta’ u turizmu. Za usporedbu, UNWTO je napomenuo da je globalna ekonomska kriza u 2009. prouzročila pad međunarodnih turističkih dolazaka od četiri posto, a epidemija SARS-a u 2003. pad od samo 0,4 posto.
Pololikašvili je prije nekoliko dana kazao da je ‘očito da postoji rizik od gubitka milijuna radnih mjesta’ u turističkom sektoru i istaknuo da su među turističkim kompanijama njih oko 80 posto male i srednje tvrtke. Iz UNWTO-a stiže i tek blago utješna poruka da je turistički sektor poznat po izdržljivosti i kapacitetu za kreiranje radnih mjesta nakon kriznih situacija.
‘Nakon globalne ekonomske krize, dok je zaposlenost u svim ekonomskim sektorima između 2010. i 2018. porasla za 11 posto, zaposlenost u ugostiteljstvu i restoranima porasla je 35 posto’, navode u UNWTO-u.
Organizacija, čije je sjedište u Madridu, prije desetak dana s namjerom boljeg odgovora na rastuće probleme turizma usred pandemije osnovala je Globalni turistički krizni odbor. U odboru se nalaze predstavnici međunarodnih državnih institucija, poput Svjetske zdravstvene organizacije i onih vezanih uz promet i transport, ali i predstavnici udruženja iz privatnog sektora, također iz grane turizma i prometa. Dvadeset tri detaljne preporuke koje je u srijedu objavio UNWTO grupirane su u tri skupine: upravljanje krizom i ublažavanje posljedica, pružanje poticaja i ubrzanje oporavka te pripremanje za budućnost.
U skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije za zaustavljanje širenja pandemije, UNWTO je pokrenuo i akciju pod oznakom #TravelTomorrow i porukom potencijalnim turistima da ‘danas ostanu kod kuće kako bi sutra mogli putovati’. Razmjeri problema u turističkom sektoru lako su vidljivi. Fotografije objavljene u medijima posljednjih tjedana jasno pokazuju pustoš u inače prepunim turističkim destinacijama.
Avioprijevoznici su u međuvremenu znatno srezali svoje kapacitete i prizemljili dobar dio aviona iako dio njih i dalje leti, prvenstveno kako bi se prebacio hitni teret. Među možda najznačajnijim pokazateljima krize može se izdvojiti najava da će Carnival Cruise, jedna od najvećih svjetskih kompanija za krstarenja, pokušati prikupiti šest milijardi dolara da bi spriječila bankrot.
Carnival Cruise lani je imao oko tri milijarde dolara dobiti uz dvadesetak milijardi dolara prihoda, no u poruci investitorima od utorka stoji da bi ova kriza mogla imati ‘dugoročne posljedice na privlačnost naših brendova, što bi smanjilo potražnju za krstarenjem našim brodovima’.
Kompanije poput Carnival Cruisea našle su se u posebno dubokim vodama, dijelom zbog pada prometa, a dijelom zbog problema na nekoliko njihovih brodova, kojima su zbog izbijanja zaraza koronavirusom proteklih dana odbijana sidrenja u mnogim lukama. Tako stvoren negativan imidž dodatno će naškoditi tim kompanijama. Carnival Cruiseu i njegovim konkurentima situacija je otežana i zbog pritiska javnosti, piše Tportal.
Prognoza za Hrvatsku
Otkako su iz vrha američke politike stigle najave o državnoj pomoći korporacijama u poteškoćama, u medijima i na društvenim mrežama mogu se vidjeti brojne kritike da velike tvrtke koje organiziraju krstarenja ne zaslužuju državnu pomoć jer su najčešće registrirane u poreznim oazama i mahom ne plaćaju poreze u SAD-u. Kao krovna svjetska organizacija za turizam, UNWTO je svojom crnom procjenom jasno dao do znanja kakvi dani čekaju globalni turistički sektor.
Hrvatsko Ministarstvo turizma zasad je temeljem svojih analiza napravilo tri moguća scenarija za domaći turizam ove godine. Prvi scenarij ili razina s padom noćenja od 60 posto godišnje već se ostvaruje, i to ako se pandemija zaustavi u svibnju. Drugi scenarij predviđa lipanj ili srpanj kao datume mogućeg olakšanja, a tada se radi o drugoj razini i padu noćenja od 75 posto.
Ministar turizma Gari Cappelli nedavno je izjavio da smo zasad ‘najbliže tom scenariju 75-postotnog pada noćenja, i to pod pretpostavkom da ulovimo nešto prometa u turizmu u kolovozu, rujnu, listopadu i do kraja godine’.
No ako to ne bude moguće zbog nastavka pandemije, najcrnja prognoza predviđa pad broja noćenja od 90 posto. U svemu tome će prvenstvenu ulogu odigrati upravo volja građana da poštuju preporuke nadležnih. Kako kod nas, tako i u inozemstvu.
