Većina građana koji su ovih dana upućeni na rad od kuće, kao i školarci koji kod kuće prate nastavu, puno manje se kreće. S druge strane, u strahu od dulje izolacije i ograničenih mogućnosti nabave svježe hrane, mnogi su nakupovali namirnice koje obiluju kalorijama, pa će biti pravi izazov ne samo održati tjelesnu težinu, nego i ne natući dodatne kilograme.
U strahu od dulje izolacije i ograničenih mogućnosti nabave svježe hrane, većina nas želi osigurati potrebne zalihe namirnica. Uslijed dosade, tjeskobe i stresa, često donosimo lošije prehrambene izbore zbog kojih postajemo podložnijima zarazi i teže se oporavljamo od bolesti. Dugotrajan boravak u kući vrijeme je u kojem, u nedostatku sadržaja, češće posežemo za hranom, a nerijetko i pretjeramo u količini soli, šećera i masnoća.
Opskrbu hranom važno je dobro isplanirati kako bismo očuvali svoje zdravlje, ali i kako ne bismo nepotrebno bacali hranu, javljaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prehrana bazirana na rafiniranim namirnicama poput bijelog brašna, ulja i šećera neće doprinijeti jačanju našeg imuniteta niti oporavku oboljelih članova naših obitelji. Trebamo se prilagoditi uvjetima u kojima se nalazimo i odabrati one namirnice koje se mogu dulje vrijeme skladištiti, a koje će nam osigurati dovoljnu količinu hranjivih tvari, posebno vitamina i minerala. Raznolikost ćemo postići kombinacijom svježih, smrznutih, suhih i konzerviranih namirnica.
Čak 80 posto imunoloških stanica nalazi se u crijevima te je briga o zdravoj crijevnoj mikroflori izuzetno važna za imunitet. Dobre bakterije osigurat ćemo unosom kiselog zelja i repe kao i fermentiranih mliječnih proizvoda proizvode poput kefira, acidofilnog mlijeka i jogurta.
Uz dobre bakterije bitno je unijeti i dovoljnu količinu vitamina C kojeg sadrži već navedeno kiselo zelje i repa, voće i povrće, naranče, mandarine, nektarine, limuni i nar.
Zbog brže kvarljivosti svježeg voća, možemo se opskrbiti suhim voćem, smrznutim bobičastim voćem ili konzerviranim voćem (birajte voće bez šećera ili ga isperite ako je u sirupu). Voće u kombinaciji s orašastim plodovima (orasi, bademi, lješnjaci) i sjemenkama (bundevine, sezamove, suncokretove sjemenke) osigurat će hranjiv međuobrok. Potrebne količine hrane jednostavno možemo procijeniti pomoću naše šake.
Od povrća, osim krumpira, luka, češnjaka i raznih oblika prerađene rajčice, ne zaboravite na izvore beta karotena koji djeluje kao antioksidans i jača imunitet: batat (slatki krumpir), muškatnu tikvu i mrkvu. Zaleđeni špinat, mahune, grašak ili mješavine povrća dobar su odabir u vrijeme kad ne možemo doći do svježih namirnica. Dobro je imati i koju teglicu zimnice poput cikle, kiselih krastavaca i paprike. Zimnica se sprema od davnina upravo kako bi se sačuvale zalihe hrane za vrijeme tijekom kojeg svježe namirnice nisu dostupne.
Ukoliko odaberemo cjelovite žitarice i proizvode od žitarica poput integralne tjestenine i riže, ječma, heljde, prosa, zobi i zobenih pahuljica te kukuruzne krupice, osigurat ćemo izvor složenih ugljikohidrata, prehrambenih vlakana te vitamina B skupine.
Kako bismo unijeli dovoljnu količinu proteina prehranu, ne moramo se bazirati samo na meso i mesne proizvode, već unos proteina možemo osigurati i iz jaja, svježeg sira, smrznute i konzervirane ribe te grahorica (konzerviranih ili suhih) poput graha, leće, slanutka i graška. U prošlosti su nutritivno kvalitetan obrok, variva, najčešće od mahunarki, pripremale naše bake u nedostatku izobilja. Kuhanje variva ne zahtijeva puno pravila, već se najbolje voditi vlastitim ukusom pri odabiru namirnica. Varivo se može napraviti od svake namirnice, samo pod uvjetom da u njemu bude povrća svih vrsta – od kupusa do krumpira, luka i češnjaka, cjelokupnog inventara od tikvica, patlidžana, paprike, rajčice i raznih vrsta grahorica.
Začini čine razliku, stoga začinimo svoja jela češnjakom, đumbirom, majčinom dušicom, kurkumom, čili papričicom ili cimetom, koji će osim dobrog okusa i pozitivno djelovati na naš imunitet, poručuju iz HZJZ.
