Broj ovisnika o drogama smanjio se u odnosu na prijašnje godine, pa se u 2018. liječila 6761 osoba, što je 396 osoba manje nego u 2017., kada ih je bilo 7157. Najviše je onih koji su uzimali opijate, 80,4 posto, dok je 19,6 posto uzimalo druga psihoaktivna sredstva, kako stoji u Izvješću o osobama liječenim zbog zloupotrebe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Značajno se smanjio i broj onih koji su prvi put bili na liječenju. Prvi put ih se liječilo 876, dok je u 2017. novopridošlih bilo 958. I dalje je manje opijatnih ovisnika, 136, od neopijatnih, 740. U zadnje četiri godine broj novih opijatnih ovisnika iznosio je oko 200, a u 2018. godini pao je na ispod 150. Na svakog novog opijatnog ovisnika dolazi pet neopijatnih, navodi se u Izvješću.
‘Kako ovisnost o opijatima zahtijeva dugotrajan tretman i skrb, zadržavanje opijatskih ovisnika u sustavu zdravstva ukazuje na to da je liječenje djelotvorno i da heroinski ovisnici nisu prepušteni ulici i kriminalnom miljeu’, objašnjavaju stručnjaci u Izvješću.
Eksperimentiranje psihoaktivnim sredstvima već dug niz godina počinje u dobi od oko 16 godina. Prosječna dob prvog uzimanja bilo koje droge sadašnjih heroinskih ovisnika bila je 15,9 godina. Prvo uzimanje heroina prosječno se događa u dobi od 20,1 godinu, a prvo intravenozno u dobi od 21,2 godine. Najmlađa zabilježena osoba imala je 14, a najstarija 73 godine, piše tportal.hr.
Kad se gleda prema spolu, muškarci su i dalje u većini. Tako je od ukupno 6761 liječene osobe bilo 5583 muškarca (82,6 posto) i 1178 žena (17,4 posto). Najviše žena ima u dobnoj skupini od 35 do 39 godina, 26,1 posto, a muškaraca u skupini od 40 do 44 godine je 24,8 posto. Prosječna dob za žene je 36,7 godina, a za muškarce 38,4 godine.
Najviše ovisnika o opijatima u Zadarskoj županiji
Za cijelu Hrvatsku stopa je iznosila 188,5 na 100.000 stanovnika u dobi od 16 do 64 godine. Najvišu stopu liječenih ovisnika o opijatima imala je Zadarska (481,9), zatim Istarska (424,7), Šibensko-kninska (408,3), Primorsko-goranska (286,9), Splitsko-dalmatinska (271,9), Grad Zagreb (250,4) te Dubrovačko-neretvanska županija (203,0). Ostale županije su ispod hrvatskog prosjeka.
Vrlo slično kao i 2017. godine, među liječenima je najveći broj osoba sa završenom srednjom školom, 3765, od kojih je opijatnih 69,3 posto i neopijatnih 49,1 posto. Osnovnu školu završile su 383 osobe (7,1 posto), a višu školu ili fakultet imaju 284 osobe (5,2 posto).
U stalnom radnom odnosu bilo je 1311 osoba, a 1066 imalo je povremeno zaposlenje. Na crno su radile 394 osobe, a samostalnom djelatnosti bavilo se 136 osoba. Na školovanju su se nalazila dva učenika i 21 student.
Liječenih ovisnika od neopijata koji su se školovali bilo je ukupno 449, što je više nego u 2017. godini. Liječilo se 349 učenika i 100 studenata. Redoviti ili povremeni posao imalo je 417 osoba, a samostalnom djelatnosti bavilo se 26 osoba.
Najviše je liječenih, kao i ranijih godina, živjelo s primarnom obitelji, 2006. S partnerom i djetetom živjelo je njih 1067, samo s partnerom 665, a samo s djetetom 144. Kao i 2017. godine, 1054 liječene osobe živjele su same.
Iz podataka o roditeljskom statusu vidljivo je da od svih osoba liječenih 2018. godine njih 34,8 posto ima djecu. Šezdeset jedna osoba izjavila je da su joj oduzeta roditeljska prava, a četiri da se provodi nadzor nad roditeljskim pravima, piše tportal.hr.
‘Stari’ heroinski ovisnici
Kako se navodi u Izvješću, najviše je ‘starih’ heroinskih ovisnika. U porastu su konzumiranje kanabinoida te kokaina i stimulativnih sredstava. Iako pada broj intravenoznog uzimanja droge, to je i dalje dominantan način (55 posto), slijede pušenje (17,3 posto), ušmrkavanje (17,2 posto) i oralno uzimanje (8,6 posto). Kao razloge uzimanja psihoaktivnih droga liječene osobe navele su znatiželju, zabavu i utjecaj vršnjaka ili partnera.
Udio osoba pozitivnih na HIV već dulji niz godina iznosi 0,5 posto ili manje. Broj ovisnika pozitivnih na hepatitis B se smanjuje, kao i na hepatitis C, ali je taj udio i dalje višestruko veći.
U 2018. godini od droge je umrlo 255 osoba u dobi od 19 do 91 godine, 207 muškaraca i 48 žena, a prosječna dob umrlih bila je 48,8 godina. Najviše umrlih bilo je u Gradu Zagrebu (25,9 posto), zatim u Splitsko-dalmatinskoj (18 posto), Primorsko-goranskoj (8,6 posto) i Zagrebačkoj županiji (7,8 posto).
