Prometni stručnjak o presudi Ćeliću: “Ni da je lovio nasljednika Osame bin Ladena nije smio tako voziti”

Bivši zamjenik ravnatelja policije Josip Ćelić oslobođen je optužbe za prebrzu vožnju jer je sud zaključio da je bio na službenom zadatku i da nije ugrožavao druge sudionike u prometu. Ćelić koji je bio snimljen u prekršaju 12. ožujka kako vozi trostruko većom brzinom (165,6 km/h) od dopuštene u naseljenom mjestu, pravomoćno je oslobođen na Prekršajnom sudu u Zadru.

Prometni stručnjak Željko Marušić tvrdi za Autoportal kako je ova oslobađajuća presuda Ćeliću novi skandal pravosuđa, koje je glavni problem prometnog sustava.

Marušić kaže da je tumačenje sutkinje prema kojemu je Ćelić jednostavno žurio zbog potrebe službe “neprofesionalno, neodgovorno, nepametno i nesagledivo štetno”. I to iz razloga što može potaknuti problematične vozače na kršenje propisa te da pokazuje da u Hrvatskoj postoje dvostruka mjerila, jedna za moćnike, a druge za ostale.

“Voziti više od trostruko brže od dozvoljenog u naseljenom mjestu Ćelić nije smio čak ni da je službeno lovio nasljednika Osame bin Ladena, koji se, eto, upravo sprema izvesti teroristički napad u zadarskom zaleđu. Ne može se radi sprječavanja jedne ugroze, praviti druga, možda i gora. Stoga, mnogi to ne znaju, temeljem članka 59. stavak 1, Zakona o sigurnosti u prometu u prometu, kroz crveno svjesno ne smije proći nitko, čak ni policija, vatrogasci, hitna pomoć! Nema iznimke”, podsjeća Marušić.

Nadalje, time je Ćelić ukazao na “anarhiju i neodgovornost u policijskom sustavu”. Izostala je nužna operativna koordinacija u sustavu MUP-a. Naime, policijski je presretač trebao znati putanju, tip i registarske oznake vozila na “tajnom i žurnom” zadatku, kako ne bi besmisleno trošio vrijeme koje mogao korisnije utrošiti. Osim toga, time što ga je policija bespotrebno zaustavila, možda ga je i spriječila u izvršenju tajnog zadatka.

Nacionalni problem

Marušić piše kako je, neovisno o tome hoće li Uskok proširiti istragu i na sutkinju Prekršajnog suda u Zadru, ta “skandalozna, dubinski nelogična i štetna presuda” nacionalni problem te pokazatelj da je pravosuđe “primarni tumor” u sustavu prometne sigurnosti. Sve ostalo, prvenstveno sumanuti recidivisti, “metastaze” su tog sustava.

Osim toga, ovaj prometni stručnjak poziva nas da razmislimo i o nekim radikalnim potezima. Između ostaloga i da sabor izglasa trogodišnji moratorij na rad hrvatskog pravosuđa te da u tom vremenu temeljito, dok u suradnji s EU institucijama ne sredimo stanje, prepustimo ga europskom pravosuđu.

Sumanuta brzina u naselju

Da je 165,6 km/h sumanuta brzina u naselju, Marušić objašnjava time da je kinetička energija automobila tada je 11 puta veća nego pri vožnji najvećom dopuštenom brzinom. Iako je Ćelić vozio najsuvremeniji automobil, pri toj bi mu brzini za zaustavljanje trebalo oko 100 metara, a da je tom brzinom pogodio osobni automobil “samljeo bi ga kao da ga je pogodio zahuktali tegljač”.

Iz ovoga Marušić predlaže sljedeće. Prvo, za najteže i izravno pogibeljne prometne prekršaje, vožnju u naselju brzinom za više od 150 posto iznad ograničenja (brže od 125 km/h), prolazak kroz crveno svjetlo nakon proteka sigurnosnog vremena od 3 sekunde, treba uvesti 12 kaznenih bodova, koji znače izravno poništenje vozačke dozvole i zatvorsku kaznu.

“Drugo, treba redefinirati ‘pravilo desne strane’ i ‘ceste s prvenstvom prolaza’. Naime, da se na prometnici gdje je Ćelić uhvaćen vozeći 165,6 km/h netko uključivao iz sporedne ulice, pogledao lijevo i u vidokrugu nije vidio nikoga, koga bi mogao očekivati brzinom do 14 metara u sekundi, krenuo bi na glavnu prometnicu, a s lijevog boka bi, iz njemu nevidljivog područja, neočekivano, brzinom 46 metara u sekundi, fijuknulo vozilo i zabilo se u lijevi bok njegovog vozila”, zaključuje Marušić.

Nakon što je RTL objavio snimku Ćelićeve jurnjave, on je podnio ostavku te je premješten na drugo radno mjesto u MUP-u. Nejasno je kako je sud donio ovakvu presudu, ako su u MUP-u, sudeći prema toj njihovoj reakciji, procijenili da nešto nije bilo u redu. Policija je sve dosad komunicirala kako se radi o propustu, ali nisu komentirali ništa oko “tajnog zadatka”.

“Prva saznanja sam imao nakon upita RTL-a”, rekao je tada Nikola Milina, glavni ravnatelj policije. Sada se u priči pojavio tajni zadatak.