Tri najčešće hrvatske destinacije kruzera – Dubrovnik, Split i Zadar – od prvog dana iduće godine počet će ubirati novac na uplovljavanjima u svoje luke, a sve tri odlučile su se na različite metode. Dubrovnik je istaknuo maksimalnu zakonski dopuštenu cijenu, Split maksimalnu za špicu sezone i upola manju za zimske mjesece, a Zadar maksimalnu za pristajanje na Poluotoku i uz centar grada – dok je korištenje luke Gaženica odlučio dati besplatno, piše tportal.
Riječ je o turističkoj pristojbi na brodove na kružnim putovanjima, uvedenoj u zakon prošle godine na inicijativu Grada Dubrovnika, kojom će gradovi napokon imati konkretne prihode od sedamstotinjak brodova i 1,1 milijun jednodnevnih turista, koliko ih je prošle godine uplovilo na našu stranu Jadrana. Glavnina njih otpada upravo na spomenuta tri grada, s time da se neki iskrcavaju u više njih.
Dubrovnik je, dakako, šampion: u njega je prošle godine uplovilo više kruzera nego u sve ostale luke zajedno, a po prvim procjenama, doveli su 800 tisuća gostiju. Split je zabilježio upola manje uplovljavanja i 300 tisuća turista, a Zadar otprilike pola u odnosu na Split. Preostale destinacije su Hvar, Korčula i Šibenik, no na njih otpada tek manji dio ovog turističkog biznisa.
Pristojba na kruzere namjenski je prihod koji bi se trebao iskoristiti za poboljšanje infrastrukture i projekte održivog razvoja, a dijelit će se u omjeru od 85 posto gradu i 15 posto županiji. Njenu maksimalnu visinu odredio je Sabor i ona iznosi od dvije tisuće kuna za brodove kapaciteta 50 do 200 putnika do 40 tisuća kuna po uplovljavanju za grdosije s preko tri tisuće putnika.
U ovom gradu odlučili su se na maksimalan iznos, pa očekuju prihode između 10 i 14 milijuna kuna. U Splitu se pak na Gradskom vijeću ovog tjedna žestoko raspravljalo o početnom prijedlogu gradske uprave o taksama koje bi bile upola manje – dakle od tisuću do 20 tisuća kuna – pa je na koncu kompromisom dogovoreno da će se ta cijena odnositi na period od 1. studenoga do 1. svibnja, dok će se u špici sezone naplaćivati puni iznos. Prihod će iznositi približno četiri milijuna kuna.
‘Logično je da grad pokušava osigurati sredstva za infrastrukturu, no važno je da odluka nije za vijeke vjekova. Pratit će se trendovi i ako se pokaže potreba, iznos pristojbe može se mijenjati’, kaže za tportal ravnatelj Lučke uprave Split Vice Mihanović. U ovoj (državnoj) tvrtki nisu se previše bunili ni prosvjedovali zbog novog nameta jer su svjesni da malo toga mogu učiniti, no neslužbeno se čuju strahovanja da će dio kruzera na ruti između Dubrovnika i Venecije ubuduće birati Zadar umjesto Splita, jer pristojbe za luku Gaženica neće postojati još barem u iduće tri godine.
U ovu luku, naime, država je dosad uložila nevjerojatnih gotovo 200 milijuna eura, a najavljuju se i ulaganja u obližnji aerodrom vrijedna pola milijarde kuna, pa se sve razine vlasti trude opravdati ulaganja i podići konkurentnost te usput preusmjeriti kruzere dalje od centra grada. To će svakako dobro doći privatnom koncesionaru luke, jednoj turskoj tvrtki koja već upravlja s 18 luka na Mediteranu, pa lako može kombinirati rute.
U Splitu, s druge strane, Lučka uprava vraća kredite za izgradnju dvaju vanjskih vezova namijenjenih isključivo kruzerima, a i prometna povezanost same luke s okolicom zabrinjavajuće je loša: u ljetnim mjesecima iznimno je teško čak i ući u Split ili izaći iz njega. Ljetne gužve jedan su od razloga zašto je upravo u ovom gradu, po studiji koju je naručila Splitsko-dalmatinska županija, kao prvome u Hrvatskoj zabilježen ‘početni stupanj netolerancije’ prema turizmu – trend koji se bilježi u opterećenim gradovima poput Barcelone ili Venecije.
Lučka uprava stoga je od Pomorskog fakulteta u Splitu naručila studiju o svim bitnim aspektima posjeta kruzera, prvi takav dokument nakon onoga iz 2007. godine, koji su u to doba radile sve hrvatske destinacije zajedno. On se upravo dovršava, a tportal je doznao nekoliko osnovnih naglasaka.
Kao prvo, izračunato je da turisti na ovakvim brodovima u prosjeku troše po 50 eura – upola manje u odnosu na stacionarne goste. Na splitskih tristotinjak tisuća posjetitelja to je otprilike 15 milijuna eura, pa uz još pet milijuna eura raznih taksi, pristojbi i drugih troškova na ovoj destinaciji i ovom biznisu okrene se oko 150 milijuna kuna godišnje.
Drugo, sezona traje otprilike 210 dana, mada se uplovljavanja brodova bilježe i u svim ostalim mjesecima. Otprilike polovica svih gostiju dan provodi u Splitu, dok se druga polovica odlučuje na višesatne izlete ili naprosto ostaje na brodu.
I treće, nakon godine dana mjerenja kvalitete zraka u splitskoj luci utvrđeno je da je on iznimne kvalitete i da veliki brodovi na nju nisu utjecali, dok se eventualno zagađenje mora rješavati strožim kontrolama – no sve ove tvrtke obveznice su Marpol konvencije koja sprječava onečišćenje, a radi se i o kaznenom djelu. No ovdje su stavovi tradicionalno podijeljeni: pročelnica Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku Marijana Pećarević prošle godine upozorila je na zagađenje zraka sumpornim oksidima i činjenicu da je ono u Dubrovniku neuobičajeno visoko, dok je ispuštanje otpada s brodova u more proglasila iznimno neuobičajenim zbog visokih kazni i dobre opreme na brodovima. Problem su eventualno balastne vode kojima se narušava bioraznolikost, no to je svjetski problem vezan uz pomorstvo, a ne samo kruzere.
‘Ovisno o veličini, brodovi predaju oko 20 kubika otpada, a više od 50 posto njegove količine je razdvojeno. Dakle trenutno njegovi putnici imaju veću ekološku svijest od prosjeka Splita i Hrvatske’, kazao nam je ravnatelj splitske Lučke uprave Mihanović te najavljuje da će u idućim mjesecima pokrenuti ozbiljnu javnu raspravu oko toga što Split uopće želi i na koji način osigurati oko 50 milijuna eura ulaganja u luku, na koliko se procjenjuju planirane investicije. To će ujedno biti prilika da se grad i građani odrede oko kruzera – žele li ih uopće, i u kojoj mjeri.
Druga dva turistička kapitalca, čini se, imaju neku vrstu strategije: Dubrovnik je ograničio njihov dnevni broj i očigledno odlučio podizati cijenu, dok je Zadar širom otvorio vrata, barem zasad. Split je negdje između.