Kina je jedna od najvećih ekonomskih sila na svijetu, kaže BBC u svom prilogu u kojem se bavi utjecajem kineske ekonomije na svijet i opasnostima za svjetsku ekonomiju ukoliko bi zbog koronavirusa u Kini došlo do krize.
Ona proizvodi veliki broj stvari koje se prodaju na cijelom planetu, a mnoge zemlje ovise o kupovnoj moći njenih stanovnika. Zbog toga i zbog još nekih razloga svi trebamo biti zabrinuti kada je kineska ekonomija u krizi, jer ona utječe na sve nas, javlja BBC u prilogu objavljenom na internetu.
Kineska ekonomska moć danas je skoro 50 puta veća u odnosu na 1980. godinu – Kina je trenutno druga najveća ekonomska sila na svijetu. Ipak, trenutno je njena ekonomija ugrožena zbog pojave koronavirusa, koja se odrazila na mnoge grane industrije i na cjelokupno funkcioniranje ove države, donosi Index.
Što to znači za ostatak svijeta?
Kina je “svjetska tvornica”. Ona proizvodi robu i alate koji su nam potrebni za proizvodnju. Na primjer, ona proizvodi 70 posto klima uređaja na svijetu, a 58 posto cipela proizvedeno je u ovoj azijskoj zemlji. Osim toga, u njoj je tiskan najveći broj primjeraka Biblije.
Ako Kina uspori u svojim aktivnostima, poslovi širom svijeta su ugroženi.
Jača ekonomija neke države znači da u njoj žive bogatiji ljudi. Čak i srednja klasa u Kini ima veoma skup ukus, pa čak trećina zarade luksuznih brendova dolazi od Kineza. Zbog toga modne kuće, kao što su Louis Vuitton i Chanel i mnoge druge luksuzne kompanije, ovise o građanima ove zemlje i o onome što se u njoj događa.
I tehnološke kompanije imaju veliki prihod od kineskih građana. Na primjer, svaki sedmi iPhone završava u rukama Kineza. Budući da Kina ima 1,4 milijarde stanovnika, nije iznenađujuće što je najveći potrošač električne energije na svijetu i jedan od najvećih kupaca nafte, čelika i bakra.
Osim toga, kineski turisti su veoma široke ruke. Oni su u 2018. godini na putovanjima potrošili čak 277 milijardi dolara, što je petina sveukupne količine koju su turisti širom svijeta potrošili na putovanja iste godine.
Spomenuli i Hrvatsku zbog Pelješkog mosta
U kontekstu kineske prisutnosti u svijetu dio priloga odnosi se na građevinske pothvate kineskih firmi. Tako se spominje gradnja mostova u Hrvatskoj. Jasno, misli se na Pelješki most.
“Kina gradi željeznice u Keniji i Etiopiji, mostove u Hrvatskoj, ceste u Pakistanu. Tijekom posljednje financijske krize, ona je postala posljednje utočište i nastavila je napredovati punom parom dok su ostali slabjeli, a spomenuti projekti na kojima Kina radi služe im kako bi izgradili politički utjecaj širom svijeta, koji je toliko značajan da se već sada u mnogim državama osjećaju posljedice ekonomske krize koja je u ovoj zemlji nastupila zbog epidemije koronavirusa. Kada Kina tone, sa sobom vuče cijeli svijet”, stoji na kraju BBC-evog priloga.
