Lani je u Hrvatskoj rođeno najmanje djece otkako se prate statistike, tek 36.143 bebe, čime su se, nažalost, ostvarila predviđanja demografa da postojeće ‘tanke’ demografske mjere neće imati uspjeh bez cjelovite populacijske politike.
Podaci Državnog zavoda za statistiku, jučer objavljeni, pokazuju da su 2019. rođene 802 bebe manje nego 2018. kada je rođeno 36.945 beba. Istodobno, lani je u našoj zemlji sklopljeno najviše brakova u posljednjem desetljeću, njih 21.711 i zabilježeno je najmanje razvoda, njih 5642, piše večernji.hr.
Vjenčaju se i isele
No, ni to što smo lani imali najviše sklopljenih brakova u proteklih 10 godina ne budi optimizam jer:
– Vrlo vjerojatno je riječ o mladima koji su se vjenčali u Hrvatskoj pa se iselili s obzirom na to da se broj sklopljenih brakova povećao, a smanjio se broj razvoda. Na to upućuje i broj rođene djece u inozemstvu u obiteljima hrvatskih iseljenika. Najmanji broj rođene djece otkako se prate statistike u Hrvatskoj, nažalost, očekivan je s obzirom na iseljavanje mladih ljudi, koje nije zaustavljeno, te starenje stanovništva. Mi imamo formu, imamo Ministarstvo za demografiju, stalno se govori kako je demografska problematika važna, od bivše predsjednice do premijera, koji je čak i s Papom razgovarao o tome, barem po naslovima u medijima, ali sadržajno nemamo ništa. Ne mogu samo veće rodiljne i roditeljske naknade te nekakve obiteljske kartice promijeniti negativne demografske trendove. Mi moramo početi s decentralizacijom države, ne može sve biti u Zagrebu kad nam cijela ruralna područja nestaju. Također, bez ozbiljnijih poticajnih poreznih mjera za obitelji ništa se neće promijeniti – govori demograf Stjepan Šterc te pita zašto se ne ugledamo u demografske mjere koje provodi jedna Mađarska.
Inače, Hrvatska je u usporedbi s državama EU negdje u sredini ljestvice po broju sklopljenih brakova na 1000 stanovnika. Najnoviji podaci Eurostata, također jučer objavljeni, pokazuju da su u 2018. najviše brakova na 1000 stanovnika imali Cipar (7,8), Rumunjska (7,4), Litva (7), Letonija (6,8), Malta (5,8), Slovačka (5,7) i Danska (5,6). Nasuprot njima, najmanje brakova na 1000 stanovnika imali su Luksemburg (3,1), Italija (3,2) i Portugal (3,4). Hrvatska, kao i Njemačka, u 2018. godini imala je 4,9 sklopljenih brakova na 1000 stanovnika.
No, u Hrvatskoj su znatne razlike po županijama, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Po broju sklopljenih brakova na 1000 stanovnika u 2018. prednjačile su Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija (6,1) te Vukovarsko-srijemska županija (5,9), a najmanje sklopljenih brakova na 1000 stanovnika bilo je u Istarskoj županiji (3,8). Dok su 50-ih, 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća najpopularniji za vjenčanja bili siječanj, veljača i prosinac, posljednjih 15-ak godina najviše brakova sklapa se u kasno ljeto i ranu jesen, odnosno tijekom rujna i listopada. Tako je bilo i 2018., kad se najviše parova odlučilo vjenčati u rujnu.
Razvodi u 40-ima
Prije više od pola stoljeća u brak se ulazilo u ranim dvadesetima, a danas žene u prosjeku ulaze u brak s 28,7 godina, a muškarci s 31,3 godine. Muškarci su u prosjeku gotovo tri godine stariji od svojih odabranica. Brak prosječno traje 14,9 godina, a parovi se razvode u prosjeku u ranim 40-ima. No, mnogi i nakon neuspjela braka daju šansu novom. Tako su u 2018. drugi brak sklopile 2064 žene te 2017 muškaraca, donosi večernji.hr.