Analitičar smatra da Milanović već ima svoju prvu metu; “On je radio na njegovoj demontaži još dok je bio premijer”

Dok se predsjednički ured u Hrvatskoj priprema za primopredaju vlasti u veljači, analitičari crtaju obrise buduće politike Zorana Milanovića. Može li njegova stranka osvojiti parlament i slijede li Zagrebu promjene?

Pobjeda Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj otvorila je neke nove perspektive za Socijaldemokratsku partiju koja ga je kandidirala i kojoj je nekada bio na čelu, piše Deutsche Welle. Sadašnji predsjednik stranke Davor Bernardić Milanovića je još u rujnu 2018. optuživao za autoritarnost i klijentelizam, no mišljenje je, očito, u međuvremenu promijenio. Razdragani govor koji je održao u izbornoj noći, prije nego što je na pozornicu stao Milanović, mnogi su ocijenili nepotrebnim. “Ponosan sam na vas, na Hrvatsku i na novog predsjednika Zorana Milanovića. On ne izvikuje prazne fraze pod kojima je Hrvatska pokradena. On je iskren i govori istinu”, kazao je Bernardić kroz suze i osvojio podsmijeh javnosti.

Može li SDP nakon ove pobjede osvojiti izbore i je li Bernardić sposoban za premijera, pitanje je koje se postavilo dan kasnije. “To što mu je dao Milanović jest lijep dar”, komentirao je za Deutsche Welle politički analitičar Dragan Bagić, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. “To znači da će biti bitno bolja pozicija SDP-a i samog Bernardića u općoj javnosti, medijima, među analitičarima, kolumnistima, komentatorima i financijerima. Osnažena pozicija u javnom prostoru jest resurs za SDP. Ali, samo po sebi, to nije dovoljno za pobjedu na parlamentarnim izborima”, navodi naš sugovornik pa dodaje da se od stranaka očekuju ipak neke druge stvari, a to su vodstvo i program; svježe, nove ideje za rješavanje dobro poznatih problema. “Mislim da su to ključna pitanja koja i dalje ostaju neodgovorena i ova pobjeda ne može prekriti izostanak odgovora na ta pitanja”, upozorava analitičar, donosi net.hr.

Milanović će napadati Bandića, a ne Plenkovića

Rezultati izbora otvorili su i pitanje budućnosti zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića koji troši svoj šesti mandat na čelu metropole i kojeg mnogi optužuju za poraz HDZ-ove kandidatkinje. Naime, snažna točka u Milanovićevoj kampanji bilo je ukazivanje na političku i osobnu povezanost još uvijek aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i Bandića, koji joj je dao i podršku na izborima. Uz to, Bandić je osumnjičenik u cijelom nizu korupcijskih afera, a predsjednica je izjavila da će mu nositi kolače u zatvor, ako bude osuđen po USKOK-ovim optužnicama. Kasnije je neuspješno objašnjavala da je zapravo mislila kako se nikoga u demokratskoj državi ne smije unaprijed osuditi.

Analitičar Bagić misli da će Milanović nastaviti rad na demontaži dugovječnog gradonačelnika. “On je radio na demontaži Bandića i dok je bio premijer. Nije baš slučajno da su u njegovu mandatu pokrenute neke istrage zbog kojih je gradonačelnik bio i u pritvoru. Milanović smatra da, uvjetno rečeno, ima nedovršen posao s Bandićem koji je toga svjestan. On će biti jedna od meta novog predsjednika, puno više nego Plenković na početku kohabitacije”, predviđa Bagić.

Podsjeća da sam Bandić na nacionalnim izborima ne ostvaruje uspjehe: “Posljednji neki uspjeh su izbori 2009. godine kada je ušao u drugi krug, ali je tada izgubio od Ive Josipovića. Od tada niže poraze i velike neuspjehu u samom Zagrebu. Na zadnjim parlamentarnim izborima je dobio jedva jednog zastupnika. To što danas ima veliki saborski klub, nema veze s njegovom podrškom na nacionalnim izborima. On je nacionalno potpuno irelevantan političar u smislu podrške.”

Što se zapravo dogodilo?
Komentar jednog njemačkog medija da je Hrvatska na ovim izborima izabrala normalnost Bagić potvrđuje, budući da je to bio mobilizacijski čimbenik među biračima centra i lijevog centra. “Zoran Milanović u proteklom periodu nije bio omiljena osoba među tim biračima. Jedan od razloga je percepcija rezultata njegove vlade. Drugi razlog je njegovo koketiranje sa suverenizmom. Tako da ne možemo reći da je on pobijedio isključivo zbog sebe, ali uspio je te birače uvjeriti da će braniti neke temeljne vrijednosti koje su im važne”, kaže za DW.

“Ti birači su mislili da su te vrijednosti ugrožene i da dosadašnja predsjednica nije učinila dovoljno da ih obrani. Kolinda Grabar-Kitarović je slala dvosmislene poruke, koketirala je s radikalnom desnicom koja je te civilizacijske vrijednosti, a koje se mogu svesti pod ‘normalnost’, dovodila u pitanje”, navodi naš sugovornik. Dodaje da je slogan ‘Normalno’ Milanovićeve kampanje dobro odabran baš za mobilizaciju birača koji su frustrirani i uplašeni povremenim izljevima desnog radikalizma i činjenicom da predsjednik, Vlada i neke sudske institucije nisu poduzimale dovoljno da bi te vrijednosti zaštitile.

Predsjednik podjela ili predsjednik svih građana?

S druge strane, središnja točka HDZ-ove kampanje bila je tvrdnja da Milanović ne može biti predsjednik svih hrvatskih građana, budući da Hrvatsku dijeli na “mi” i “oni”. Posljedica je to Milanovićeve izjave sa stranačkog skupa iz 2015. godine. “Ili mi ili oni. Pritom ne mislim ni na kakav obračun, nego na jasan izbor između dobroga i lošega, između svijetloga i tamnoga”, rekao je tada novi hrvatski predsjednik, donosi net.hr.

Bagić komentira da se ta izjava “mi ili oni” eksploatira već dulje vrijeme: “HDZ je uspješan u nametanju takve interpretacije da se radi o velikom znaku podjela. To nije pretjerano utemeljeno. Milanović nije primarno usmjeren na stvaranje podjela i to nije njegov osnovni izvor političke moći i djelovanja. Upravo suprotno, HDZ i desnica puno više profitiraju na stvaranju podjela.”

Što se politike prema susjednim državama tiče, Bagić ne očekuje promjene. “Kada je riječ o BiH, Milanović je jasno pokazao da je on zagovornik nekih zahtjeva koji dolaze iz hrvatskog korpusa u toj zemlji. Prije svega kada je riječ o političkom statusu Hrvata kroz izborni zakon. To je sličan smjer kao i do sada. Možda će imati nešto drugačiju taktiku. Možda će biti bolje primljen u Sarajevu i u tom smislu, možda će moći više napraviti od dosadašnje predsjednice”, kaže i zaključuje: “Kada je u pitanju Srbija, možda će biti i oštriji prema predsjedniku Aleksandru Vučiću, nego što je bila Grabar-Kitarović.”