Širenje mazuta može se spriječiti, ali iz Hrvatskih voda kažu da moraju provesti istraživanja
Tjedan dana nakon onečišćenja, mazuta na Zrmanji nema, ali mazut je vidljiv na okolnom šašu. Ovim prostorom širi se nesnosan smrad. Smrad mazuta dolazi iz nekadašnje tvornice glinice u Obrovcu koja je ugašena početkom 80-ih.
“Djelatnici tvornice su izlijevali stari izgorjeli mazut u tzv. rupe bezdanke, jer su mislili da im nema kraja, međutim sad vidimo da je kraj postojao”, kazao je za Dnevnik.hr Zoran Božić, glavni čuvar prirode.
Pa ono što je prije gotovo 30 godina tlo progutalo, svaka obilnija kiša izbacuje van. Iz ustanove koja kanjonom Zrmanje upravlja, nude rješenje problema.
“Postavljanje sigurnosnih ograda, barijera, a ako ne zbog naleta vjetra, da se ide u sanaciju, da se rade bazeni”, predložio je Damir Perić, ravnatelj ustanove “Natura Jadera”.
No, iz Hrvatskih voda koje bi to trebale i platiti, kažu:
“Za eventualnu sanaciju podzemlja potrebno je provesti istražne radove. Postavljanje brana se obavlja dok je onečišćenje u tijeku, odnosno kada je intenzitet onečišćenja takav da zahtijeva sanaciju putem postavljanja brane.”
Napominju, provode pojačani monitoring po nalogu Državnog inspektorata odakle pak poručuju da time slučaj Zrmanja nije zatvoren.
“Radimo ovog trena na rješenju, da vidimo tko je to trebao učiniti, tko to čini, i tko je zadužen i odgovoran za takve stvari”, oglasio se Andrija Mikulić, glavni državni inspektor.
“Kad se ugrožavaju životi i kvaliteta života, onda je to kazneno djelo. Dakle, tu ima mjesta i za ostale institucije”, dodaje Mikulić.
A dok resorno Ministarstvo za izradu odgovaraćujeg sanacijskog programa čeka detaljniju istragu Državnog inspektorata, ribara uz obalu rijeke nema.
Spas za Zrmanju traži se i peticijom. U dva dana prikupljeno je gotovo pet tisuća potpisa. A traži se hitno rješavanje problema.