Nakon što je krajem listopada u Bruxellesu Hrvatska, kao i neke druge članice NATO-a, dobila gotovo ultimatum od SAD-a i NATO-a da za šest tjedana sastavi plan kako doći do izdvajanja od dva posto BDP-a za obranu, ministar obrane Damir Krstičević za Večernji list potvrđuje da je takav akcijski plan sastavljen.
Sada trošimo oko 6,7 milijardi kuna, dakle do 2024. doći će do 40-postotnog uvećanja vojnog trošenja. NATO smatra da Hrvatska mora više ulagati u obranu, a puno više u opremanje i modernizaciju svoje vojske.
Premda na papiru, zahvaljujući primjeni nove NATO-ove metodologije, Hrvatska sada izdvaja oko 1,68 posto BDP-a na obranu (oko 6,7 mlrd. kn), a u to su uračunate i vojne mirovine veterana, ustvari se na aktivnu vojsku RH troši oko 5 mlrd. kn godišnje, koliko se i prikazuje u vojnom proračunu.
Kako su ovdje dodane i mirovine, kada se to spoji s plaćama, ispada da RH na osoblje troši čak 73 posto vojnih izdvajanja. Posljedično, RH puno manje troši na opremanje i modernizaciju, dakle nabavu novih oružanih sustava i modernizaciju postojećih. Taj je podatak ustvari katastrofalno loš, naročito zbog toga što je propala nabava eskadrile borbenih zrakoplova, navodi Večernji list.
RH je među 28 članica NATO-a, gledajući podatke za 2019., najgora i nalazi se na zadnjem mjestu po trošenju za opremanje i modernizaciju. Na to trošimo samo 6,7 posto ukupnog vojnog proračuna! Ili, u brojkama, samo 70-ak milijuna dolara u odnosu na oko milijardu dolara ukupne svote.
Medijalna je vrijednost među članicama oko 23 posto, a NATO-ov zadatak koji Hrvatska ovdje mora ispuniti pretpostavlja da zemlja članica na opremanje i modernizaciju svoje vojske troši najmanje 20 posto ukupnih izdvajanja za obranu i taj cilj treba dostignuti 2024. donosi Večernji list.