Sindikati najavljuju nastavak štrajka, a Vlada, potvrdio je to i premijer Andrej Plenković, nakon petka, 15. studenoga, više neće plaćati dane provedene u štrajku.
– Ako neće plaćati, onda neće plaćati – kratko je te najave prokomentirao Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, ispred Hrvatskog sabora, gdje su sindikalci dijelili letke pozivajući saborske zastupnike da ne dignu ruku za državni proračun za sljedeću godinu jer u njemu nema selektivnog povećanja plaća za učitelje.
Rekao je također da zaposlenici škola na referendumu koji se provodio u srijedu i četvrtak u gotovo stopostotnom postotku odbijaju prethodnu Vladinu ponudu (kojom se predlagao rast koeficijenata od dva posto za zaposlene u obrazovanju od 1. srpnja iduće godine). To je najbolja poruka Vladi od koje, unatoč žestokim tonovima izrečenima posljednjih dana, očekuju nastavak pregovora u skladu sa sindikalnim zahtjevom od kojega ne odustaju: rast koeficijenata zaposlenih u obrazovanju za 6,11 posto.
– Okvir za pregovore ispod kojega ne možemo ići je rast koeficijenata od 6,11 posto, a razgovarati možemo samo o dinamici, priznavanju složenosti poslova i odgovornosti zaposlenih u školama te metodama kojima se to može postići. Odazivat ćemo se na svaki sastanak u interesu dijaloga i postizanja cilja, a taj je da se riješi pitanje zaostajanja plaća zaposlenih u obrazovanju – kaže Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja.
Premijer Plenković i njegovi ministri Zdravko Marić, Josip Aladrović, ali i ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, ponavljali su da je najnovija (i, čini se, konačna) Vladina ponuda “korektna i u okviru mogućnosti”. Plenković je ponovio da će u mandatu ove Vlade, od 2016. godine te uz rast osnovice u 2020. godini za 6,12 posto i s prihvaćanjem dodatka od dva posto, prosvjetarima plaća porasti ukupno za više od 20 posto, piše Jutarnji.
– Ni Vladina tajnica ne sjeća se da su u nečijem mandatu toliko rasle plaće. Kad ti netko podigne plaću 20 posto, to nije malo i to treba realno valorizirati – ocjenjuje Plenković. Kao odgovorna Vlada, dodao je, smatraju da plaćanje štrajka nakon 15. studenoga više nema smisla, a takvu odluku naziva “razumnom i racionalnom i ona je dio apela da se sagleda sve što je na stolu”.
Iako jučer nitko od nadležnih ministara nije htio iznositi brojke o tome koliko državu uopće stoji štrajk, iz izvora bliskih Ministarstvu znanosti i obrazovanja doznajemo da se mjesečno za plaće zaposlenih u prosvjeti izdvaja više od pola milijarde kuna. Trošak za zaposlene u obrazovanju za jedan radni dan maksimalno iznosi oko 30 milijuna kuna bruto, pa bi to mogao biti i najviši dnevni “gubitak” za državu ako su u štrajku svi zaposleni.
Odluči li Vlada da neće plaćati štrajk, sudionici bi u slučaju njegova nastavka mogli ostati bez oko 315 kuna na dan, koliko prema izračunima školskih sindikata iznosi prosječna dnevna zarada učitelja.
Tko će podmiriti taj trošak ako se nastavi štrajk? U školskim sindikatima zasad ne žele govoriti o toj mogućnosti, kao ni o tome hoće li se taj minus namaknuti iz štrajkaških fondova sindikata.
– Vjerujte, nema tog sindikata koji može pokriti taj trošak, a pogotovo ne nečlanovima sindikata – uvjerava sindikalac dobro upoznat sa stanjem sindikalnih blagajni. Uzmemo li za primjer najveći sindikat, Sindikat hrvatskih učitelja, koji broji oko 25.000 članova – da je samo 70 posto njihovih članova u štrajku, morali bi za to izdvojiti oko 5,5 milijuna kuna po danu.
