TikTok je upravo premašio 1.5 milijardi “skidanja”, no što je on zapravo?
Facebook, Instagram i Twitter imaju novog opakog konkurenta čiji se rast, unatoč nedavnom blagom usporenju, i dalje nastavlja.
Ne znamo jeste li u toku, ali društvena mreža TikTok upravo je dosegla 1.5 milijardi downloada. Prema izvješću Business Insidera, TikTokov rast pripisuje se velikom skoku broja korisnika iz Indije koji čine 31 posto svekupnih downloada, dok ih iz SAD-a stiže svega 8.2 posto, piše Tportal.
TikTok je po downloadima prešišao Facebook i Instagram te postao treća najviše downloadana aplikacija, prenosi Sensor Tower.
Premda ga na uređajima ima više ljudi, Instagram je i dalje kralj sa najvećim brojem aktivnih korisnika, no čini se da iza popularnosti novog izazivača stoji cijela generacija ljudi.
TikTok je jako popularan kod Generacije Z, što znači da ga vrlo vjerojatno nisu primjetili korisnici društvenih mreža koji su stariji od 24 godine.
Slogan TikToka je ‘Pravi ljudi, pravi videi’, a njegova svrha je okupiti ljude i potaknuti ih da objavljuju i dijele videe koji traju 15 sekundi te su uglavnom smiješni, šašavi ili neobični. ‘Naša misija je inspirirati kreativnost i svima donijeti malo radosti u život’ piše na službenoj stranici.
Korisnici TikToka mogu imati pratitelje koji njihove videe lajkaju, komentiraju ili dijele. Tematika videa je svestrana, no obično je usko vezana uz memeove ili internetske izazove.
Aktivizam i kontroverza
TikTok kao platforma ne želi biti samo poznata po memeovima. Uz pomoć raznih udruga i kompanija, TikTok je pokrenuo inicijativu TikTok for Good.
Program omogućava grupama da se povežu s platformom putem društvenih izazova, naljepnica i efekata koji dijele određenu poruku.
Primjerice, tijekom Sata planeta Zemlje TikTok je ujedinio snage sa WWF-om kako bi promovirao ekološku osvještenost posebnom naljepnicom žarulje. Videi vezani uz inicijativu dobili su 5,592,401 pregleda.
Naravno, TikTok ima i drugu stranu. New York Times tvrdi da se društvena mreža nalazi pod budnim okom američkog Odbora za državnu sigurnost zbog sklonosti cenzuriranju nekih političkih tema te sumnjivog pohranjivanja osobnih podataka.