Krajem tjedna započinje procedura izbora sudaca Visokog kaznenog suda koji će započeti s radom iduće godine i rješavati žalbe u kaznenim postupcima. Na natječaj koji je bio objavljen još u svibnju, a oglašena su mjesta za 15 sudaca, javilo se 28 kandidata (jedan nije uvršten jer nije ispunjavao uvjete).
Na stranicama Državnog sudbenog vijeća (DSV) objavljena je lista sudaca koji ispunjavaju uvjete za Visoki kazneni sud, te broj bodova s kojima dolaze na razgovor, piše Jutarnji.hr.
Nova pravila
Sa svima će se razgovori obaviti u četvrtak i petak, no nakon izmjena Zakona o DSV-u, intervjui više ne mogu biti presudni u izboru jer se za njih može dobiti najviše 15 bodova. Osim toga, između izabranog kandidata i onoga tko je po broju bodova s kojima je došao na DSV prvi na listi ne smije biti razlika veća od 10 bodova.
Nova pravila znače da će za nekoliko mjeseci zadnju riječ u rješavanju svih najvažnijih kaznenih predmeta u zemlji imati suci koje su njihova sudačka vijeća najbolje ocijenila, a dio njih prati reputacija zbog koje se valja pitati zašto se protiv njih nisu pokretali stegovni postupci. S najviše bodova, njih 150, starta četvero sudaca. Riječ je o predsjedniku Županijskog suda u Zagrebu, Ivanu Turudiću, kojemu je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković povjerio posao osnivanja Visokog kaznenog suda. Zadnji Turudićevi javni istupi bili su motivirani kaznama za prebrzu vožnju i manevrima kojima ih je izbjegavao platiti.
U jednom trenutku Turudić je čak optužio policiju da ga je poticala na činjenje prekršaja, no sve je na kraju okončano priopćenjem predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse koji je kazao da u Turudićevom ponašanju ne nalazi elemente zbog kojih bi protiv njega trebalo pokretati stegovni postupak.
Na vrhu liste s istim brojem bodova (150) je Marijan Bitanga, predsjednik Kaznenog odjela Županijskog suda u Zadru. Riječ je o bivšem predsjedniku Općinskog suda u Zadru koji se prije nekoliko godina kandidirao za predsjednika zadarskog Županijskog suda, piše Jutarnji.hr.
Odbijenica bivšeg ministra
Bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić dao mu je negativno mišljenje pozivajući se pritom na izvješće Pravosudne inspekcije koja je utvrdila da je u vrijeme njegova mandata na čelu suda bilo mnogo parničnih predmeta u kojima suci po nekoliko godina nisu ništa poduzimali, a veliki broj kaznenih predmeta je pao u zastaru. Za predsjednika Županijskog suda bio je izabran protukandidat.
Na vrhu liste kandidata za suce Visokog kaznenog suda je i Ljiljana Stipišić, sutkinja istrage na Županijskom sudu u Splitu koja je stručne radove posvetila problematici žrtava kaznenih djela i svjedocima u kaznenom postupku. U četvorku s najvišim brojem bodova ušla je i Lana Peto Kujundžić, predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu, poznata kao jedna od najvećih stručnjakinja za maloljetničku delinkvenciju.
Na petom mjestu je Tanja Pavelin, sutkinja Kaznenog odjela na Županijskom sudu u Zagrebu sa 148,5 bodova. Ova je sutkinja poznata jer je u nekoliko procesa sudila zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, ali je sudila i gradonačelniku Varaždina Ivanu Čehoku. No, sutkinja je poznata i zbog problema s dokazivanjem podrijetla imovine. Tijekom sigurnosne provjere ostalo je nejasno otkud joj Audi A3, pa se postavljalo pitanje tko joj je kupio automobil. Priču je raspetljala objašnjenjem da joj je novac za automobil dao otac koji se preselio u Francusku.
Na šestom i sedmom mjestu sa 148 bodova slijede Sanja Katušić Jergović, sutkinja Kaznenog odjela Županijskog suda u Velikoj Gorici, i Jadranka Kos, sutkinja Kaznenog odjela Županijskog suda u Zagrebu.
Na osmom mjestu je sudac Kaznenog odjela Županijskog suda u Zagrebu Željko Horvatović sa 145 bodova (poznat je po istrazi koju je vodio protiv Branimira Glavaša za ratni zločin), a s isto toliko bodova natječe se i Snježana Hrupek-Šabijan, predsjednica Županijskog suda u Varaždinu.
Težak izbor
Sa 142,5 bodova na desetom mjestu je Predrag Dragičević, kazneni sudac Županijskog suda u Slavonskom Brodu koji je godinama radio na sudu u Požegi i tamo živi. Kad je njegov sud pripojen Županijskom sudu u Slavonskom Brodu eskalirao je, kako su mediji pisali prije dvije godine, sukob s predsjednikom suda u Slavonskom Brodu. Predsjednik mu nije dozvolio da i dalje sudi iz stalne službe u Požegi, već je Dragičevića dao deložirati iz požeške sudnice i natjerao da putuje u Slavonski Brod i tamo sudi.
Prema informacijama iz DSV-a, najvjerojatnije se neće izabrati svih 15 sudaca za koliko ih je na proljeće bio raspisan natječaj, nego toliko sudaca da bi Visoki kazneni sud mogao profunkcionirati. S obzirom na veliki broj prijavljenih kandidata i činjenicu da je DSV pri izboru jako vezan za broj bodova koji su im utvrdila sudačka vijeća, vrlo je izvjesno da će u sud ući suci koji su zauzeli prvih 15 mjesta na listi, piše Jutarnji.hr.
SDP predlaže ukidanje suda koji se tek formira: Nepotreban je
SDP ide u saborsku proceduru s prijedlogom izmjene dvaju zakona, o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o kaznenom postupku kako bi se ukinuo Visoki kazneni sud.
U prijedlogu za izmjene zakona koje je pripremio Peđa Grbin navodi se da je Visoki kazneni sud nepotreban. Tvrdnja se obrazlaže podacima prema kojima problem zaostataka na Vrhovnom sudu čine samo građanski predmeti, a i taj zaostatak se kontinuirano smanjuje. – Iz izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske za 2018. godinu (a slično je i u izvješćima za ranije godine) proizlazi da na Vrhovnom sudu gro zaostataka (14.219 od ukupno 14.926 ili 95,3 posto) čine građanski predmeti te da kazneni predmeti čine tek 21,9 posto od ukupnog priljeva predmeta – kaže se u prijedlogu SDP-a.
U SDP-u smatraju da će osnivanje Visokog kaznenog suda stvoriti nepotrebne dodatne troškove i zastoj u odlučivanju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim stvarima. Ističu kako imaju dojam da se požuruje rad novog suda samo radi zadovoljavanja potreba za napredovanjem pojedinaca.
