Najboljih ovogodišnjih 11,9 posto rasta turističkih noćenja u rujnu donijelo je otoku Viru šesto mjesto u poretku top 10 turističkih destinacija za mjesec rujan i ukupno sedmo mjesto za period od početka siječnja do kraja rujna. Time je Vir nadmašio rekordne brojke iz 2018. godine i znatno podignuo standard posezonskih pokazatelja rasta turističkog prometa. S dosad ostvarenih 2.461.824 noćenja uz rast 3,14 posto (lani 2.386.792), otok rekorder nagovijestio je kako će i 2019. godina na Viru biti nova rekordna godina, dok je ovogodišnji rujan s 298.894 ostvarenih turističkih noćenja, svakako izniman posezonski rezultat (lani 267.134).
– Imali smo vrhunski rujan zbog koncerta na Virskom ljetu i trodnevne završnice Alpe Adria Jet Ski Toura, ali i manifestacija koje su se održavale u drugoj polovici rujna. Organizirali smo tradicionalnu virsku biciklijadu u Europskom tjednu mobilnosti, Vir je ugostio drugu konferenciju Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista Turizam i urbanizam povodom Svjetskog dana turizma, Međužupanijsko prvenstvo kategorije U-16 u ribolovu, a prvi put smo organizirali Gastro & Wine festival koji je nadmašio sva naša očekivanja. Naravno, kako smo destinacija koja sve svoje događaje organizira na otvorenom, ključno je bilo lijepo vrijeme tijekom cijelog rujna, kaže Srđan Liverić, direktor virske Turističke zajednice.
Tako je tijekom rekordnog srpnja (901.537 noćenja) i kolovoza (888.924), ali i posezonskog rujna (298.894), u potpunosti nadoknađen osjetno manji broj dolazaka i noćenja iz kišnog svibnja i lipnja. Iako srpanj i kolovoz zajedno imaju oko 1,8 milijuna noćenja te čine približno 72 posto od ukupne dosadašnje statistike noćenja, na Viru se ipak ne može govoriti o isključivoj sezonalnosti, jer su i ostali mjeseci od siječnja do lipnja, kao i rujna, donijeli otoku u predsezonskom periodu gotovo 700 tisuća noćenja. S očekivanih 100-tinjak tisuća noćenja koje će Vir ostvariti do kraja godine, ukupno će se u periodu predsezone i posezone na koncu brojiti približno 800 tisuća noćenja, što je respektabilna brojka koju tijekom cijele godine ne mogu ostvariti neke druge turističke destinacije poput Lopara, Tučepa ili Rogoznice.
– U slučaju Vira ne govorimo više o ljetnoj turističkoj sezoni, već o turističkoj godini. Ljetna je špica u srpnju i kolovozu samo segment našeg destinacijskog brendiranja, a vezana je uz lipanj i rujan tijekom kojih traje manifestacija Virsko ljeto te drugi turistički i sportski eventi. To je samo dio naše priče, jer nema uspješne destinacije u turizmu koja sve svoje događaje bazira na jednom, dva ili tri mjeseca. Mi događaje organiziramo od početka siječnja do kraja prosinca, a taj se model i na primjeru Vira pokazuje sve uspješnijim i prepoznatljivim načinom rada o kojemu je, primjerice, govorio ministar Gari Cappelli na nedavnoj virskoj konferenciji posvećenoj turizmu i urbanizmu. Nema onoga tko nije čuo za Vir i događanja na otoku, što su uostalom prepoznali Hrvatska gospodarska komora i Večernji list koji su nam uručili Posebno priznanje za razvoj i doprinos hrvatskom turizmu, ističe direktor Liverić.
Priča o brendiranju destinacije i razvijanju turističkog cjelogodišnjeg projekta Vir 365, zapravo je model sadržan u osnutku općinskog poduzeća Vir turizam prije 12 godina. Tada je Vir turizam preuredio i obnovio restoran Kotarinu i restoransku terasu, a danas upravlja s restoranom, tri plažna objekta, luksuznom Villom Lanternom, parkingom, animacijskim programima, turističkom agencijom, organizacijom evenata i turističkom slikom otoka u svijetu. Posljednja u nizu, suradnja je Vir turizma s globalnom indijskom destinacijskom menadžment kompanijom TWX (Travel World Experiences) iz New Delhija te domaćom Idea Travel, koje će diljem europskog kontinenta i cijeloga svijeta promovirati virsku Villu Lanternu.
– Vir turizam je pionirska destinacijska menadžment kompanija, prva osnovana s ciljem i svrhom provođenja turističkog master plana koji je usvojila jedinica lokalne samouprave. Realizirali smo preuređenje povijesnog i zapuštenog svjetionika u rezidencijalnu Villu Lanternu s pet zvjezdica, opremili i uredili javne plaže, osmislili događaje za turiste, vikendaše i domaće ljude tijekom cijele godine, a sve to brendirali i predstavili cijeloj Europi na sajmovima, radionicama HTZ-a i predstavljanjima otoka. Suradnja s globalnim turističkim tvrtkama daljnji je korak, kaže Kristina Perić, direktorica Vir turizma. Ističe još nešto:
– Vir je danas elitna turistička destinacija, a Općina Vir i naša tvrtka generatori turističkog razvoja s realiziranim projektima te onima koje ćemo izvoditi u narednom razdoblju. Imat ćemo luksuzni hotel, kongresni centar, komercijalnu marinu, turistički kamp, šetnicu s uređenim obalnim pojasom i povezanim sadržajima, odnosno virsku rivijeru i turizam s modelom održivosti, najavljuje novi zamah u razvoju tvrtke i virskog turizma direktorica Perić.
A evo kako je turistička 2019. dosad izgledala u statistici: od 1. siječnja do 30. rujna ostvareno je 2.461.824 noćenja domaćih i stranih turista. Hrvati čine 54,1 posto u noćenjima, a stranci iz 80-ak svjetskih zemalja 45,9 posto s ukupno 1.131.420 ostvarenih noćenja. Najviše su noćili Slovenci (286.186 noćenja), potom Nijemci (219.056), Mađari (167.386) i Slovaci (116.921). To je velika virska turistička četvorka te jedina emitivna tržišta koja na otoku dosad imaju više od 100 tisuća noćenja. Blizu su petoplasirani Česi (91.760), dok Austrijanci (60.387), Poljaci (56.465) te Bosanci i Hercegovci (54.661) čine zlatnu sredinu. Posljednje dvije zemlje u virskih top 10 po ostvarenim noćenjima su Švedska (10.348) i Švicarska (10.252), ujedno i posljednje koje imaju više od 10 tisuća noćenja. Slovaci su unutar top 10 u najvećem rastu noćenja od 9,43 posto, a slijede Hrvati s rastom od 6,63 posto i Slovenci 6,34 posto. Po broju dolazaka Vir je na razini prošle 2018. godine, odnosno za 0,75 posto slabiji. Do kraja rujna ostvareno je 153.381 turističkih dolazaka (lani 154.538), od čega su 109.714 dolazaka ostvarili strani turisti (71,5 posto). Broj jedan su Mađari (22.096 dolazaka), potom Slovenci (18.251), Nijemci (17.447), Slovaci (13.940), Česi (10.399), Bosanci i Hercegovci (8.088), Poljaci (6.690), Austrijanci (5.099), Talijani (1.188) i Srbi (768). Najviše su po dolascima u virskih top 10 rasli Slovaci (8,81 posto) kao ovogodišnji turistički hit, također i Talijani (8 posto) kao veliki povratnici i Hrvati (4,24 posto).
U komercijalnom smještaju dominirali su strani turisti s 621.364 noćenja od 723.755 ukupno u ovoj kategoriji turističkog prometa (85,9 posto), ali su domaći turisti prvi put probili granicu od 100 tisuća komercijalnih noćenja (102.391) s rastom od 11,5 posto. Stranci su imali i 80.503 komercijalnih dolazaka od 95.524 ukupno (84,3 posto), no i u ovom slučaju Hrvati su s 15.021 dolazaka imali znatan rast od 16,7 posto (lani 12.868). Komercijalnim noćenjima dominirali su Nijemci (132.593), dolascima Mađari (16.973), a rastom većim od 9 posto Slovaci u obje kategorije.
Kraljevi nekomercijalnog turizma ostali su Hrvati s 1.228.013 ostvarenih noćenja od 1.738.069 ukupno (70,6 posto), dok su u dolascima stranci za nijansu jači: ostvarili su 29.211 dolazaka (50,5 posto), a domaći 28.646 (49,5 posto). Nakon Hrvata, po nekomercijalnim noćenjima i dolascima najjači su Slovenci (197.767 noćenja i 6.724 dolazaka), a 29,4 noćenja u prosjeku u ovoj kategoriji Slovence praktički izdvaja iz statusa stranaca i približava domaćim gostima.
543 posto
Pregled statistike turističkih noćenja za mjesec rujan unazad šest godina pokazuje fantastičan rast Vira u posezoni: u rujnu 2013. godine na otoku je noćilo 46.440 domaćih i stranih turista, a godinu dana kasnije 79.989 s rastom od 72,2 posto. Ta 2014. godina bila je prva s produženim događajima u rujnu, što je bio putokaz za razvoj posezonskih aktivnosti. Potvrdio je to rujan 2017. kada je ostvareno čak 216.485 noćenja, dok je rekordna 2018. još više pomaknula granice s 267.134 noćenja. Ovogodišnjih 298.894 noćenja u rujnu sasvim je približilo otok rekorder brojci od 300 tisuća noćenja u mjesecu posezone i donijelo rast od 11,9 posto, što je najbolji rezultat ikad te rast od 543,6 posto u odnosu na 2013. godinu. Analiza noćenja i rasta najbolje ilustrira destinacijski uspon otoka, kao i činjenica da je ove godine u rujnu ostvareno više noćenja nego u lipnju (280.804).
Noćenjima u rujnu općenito su dominirali Hrvati (208.922) s udjelom 69,9 posto, a dolascima stranci (4.149) s udjelom 89,2 posto. Slovenci su prvi inozemni gosti Vira po noćenjima (29.474), drugi su Nijemci (20.057), potom Mađari (9.570), Austrijanci (6.747), Česi (6.560), Slovaci (6.233), Poljaci (3.159), Bosanci i Hercegovci (2.628), Šveđani (739) i Srbi (656) – kao deseti u rujnu s najvećim rastom od 48,1 posto. U kategoriji dolazaka stranih gostiju najbolji su bili Nijemci (893), drugi su Mađari (759), treći Česi (497) i četvrti Slovaci (406), koji ujedno imaju najveći rast od 25,3 posto.
Najveći rast
Uz Split (9,1 posto rasta), Dubrovnik (5,11 posto), Poreč (1,9 posto), Umag (1,1 posto) i Pulu (3,1 posto), otok Vir (3,14 posto) je jedina destinacija iz hrvatskih top 10 koja je od siječnja do kraja rujna zabilježila rast turističkih noćenja. Kada govorimo samo o mjesecu rujnu, Vir je s rastom od 11,9 posto najbolji u elitnom društvu, a bolji od njega u destinacijskih top 50 samo su Malinska-Dubašnica (16,7 posto), Pakoštane (13,9 posto), Novalja (13,8 posto) i Zadar (12,9 posto). Vir u Hrvatskoj ima i najviše noćenja u prosjeku (16,1), drugi je Vodnjan (12,1), treći Dobrinj (11,7), četvrta Malinska-Dubašnica (10,1) itd.
U top 10
U nacionalnih top 10 za prvih devet mjeseci iz Zadarske županije ušao je samo otok Vir, i to na sedmo mjesto s 2.461.824 turističkih noćenja. Najbolji je Dubrovnik (3.836.237 noćenja), potom Rovinj (3.834.030), Poreč (3.327.962), Medulin (2.721.123), Umag (2.647.910), Split (2.523.419), pa osmi Mali Lošinj (2.277.461), Crikvenica (2.148.966) i deseta Pula (2.072.697). Najbolja županijska destinacija nakon Vira i jedina s više od dva milijuna noćenja je Zadar na 12. mjestu (2.000.188), a u top 50 plasirani su još Nin na 23. mjestu (1.286.563), Biograd na 33. mjestu (1.028.635), Pag na 36. mjestu (959.922) i Pakoštane na 41. mjestu (801.514).
Ukupno je u Zadarskoj županiji tijekom rujna 1.634.366 domaćih i stranih turista ostvarilo noćenja, po čemu je treća najuspješnija županija u Hrvatskoj iza Istre i Splitsko-dalmatinske županije. Vir je sa 298.894 noćenja imao rekordnih 18,3 posto udjela u županijskom turističkom prometu izraženom noćenjima. Kada je u pitanju statistika svih devet turističkih mjeseci, Vir ima 2.461.824 noćenja, odnosno 16,7 posto udjela u turističkom prometu Zadarske županije.
Šampion nekomercijalnog turizma
Čak 208.922 noćenja domaćih gostiju ostvarenih u rujnu na Viru, dodatno je učvrstilo otok rekorder na prvom mjestu u toj kategoriji turističkog prometa. Druga najbolja Crikvenica ima 62.871 noćenja Hrvata, a ista je slika i kada su u pitanju noćenja domaćih turista u periodu od siječnja do kraja rujna: Vir je s 1.330.404 noćenja Hrvata apsolutni šampion za prvih devet mjeseci, ispred Crikvenice s 508.249 noćenja. Vir je hrvatski broj jedan i u kategoriji noćenja u nekomercijalnom smještaju, dok je u dolascima drugi iza Malog Lošinja. U rujnu je Vir ostvario 262.142 noćenja (druga Malinska-Dubašnica 78.161) i 1.082 dolazaka (prvi Lošinj 1.338). No u pregledu cijele dosadašnje turističke godine Vir je najbolji u obje kategorije nekomercijalnog smještaja s 1.738.069 noćenja (druga Malinska-Dubašnica ima 587.002 noćenja) te 57.857 dolazaka (Mali Lošinj ima 20.643).
