U Hrvatskoj živi manje od 800.000 mladih
Hrvatska se ubraja u najstarije nacije Europe čiji su stanovnici u prosjeku stari gotovo 43 i pol godine, a još 1971. imali smo mlado stanovništvo u prosjeku staro 34 godine. Danas naša zemlja, koja je prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom prošle godine imala 4,087 milijuna stanovnika, ima više starijih od 65 i više godina nego mladih do 19 godina, što je duboko zabrinjavajuće za državu i održivost svih sustava od obrazovnog, zdravstvenog do mirovinskog. Tako smo prema jučer objavljenim podacima DZS-a lani imali 832 tisuće građana starih 65 i više godina, a mladih do 19 godina samo 799 tisuća.
U odnosu na 2017. Hrvatska ima manje od 36.688 ljudi, prema procjeni DZS-a. Sve hrvatske županije lani su imale pad broja stanovnika, porast stanovnika bilježe jedino Zagreb i Istarska županija. Zagreb je lani imao 804,5 tisuća stanovnika, njih dvije tisuće više nego što ih je imao 2017., a u Istarskoj županiji koja ima 208.765 stanovnika broj ljudi povećan je za 0,26% u odnosu na 2017. Jasno je da daljnja koncentracija ljudi u Zagrebu, a pustošenje ostalih županija ne doprinosi ravnomjernom razvoju ni dobrobiti zemlje. Najveći pad stanovnika ima Vukovarsko-srijemska županija koja je lani sredinom godine imala 154 tisuće stanovnika, njih pet tisuća manje nego 2017.
Ta je županija od 2014. u četiri godine izgubila više od 19 tisuća ljudi. Hrvatska ima više žena (51,7%) nego muškaraca (48,3%), i to u većini županija, a Zagreb broji više žena od prosjeka zemlje, njih 53,1%. Nažalost, naša zemlja godinama bilježi smanjenje broja mladih do 19 godina, koji trebaju biti jamac naše budućnosti, no kod nas je mladih lani bilo tek 19,6%. Najmanje mladih ima Primorsko-goranska županija, samo njih 16,6%. U toj županiji koja broji 284 tisuće ljudi živi samo 47 tisuća mladih, dok je starih od 65 i više godina gotovo 20 tisuća više, njih 66 tisuća. Najmlađe stanovništvo ima Međimurska županija u kojoj je udjel mladih do 19 godina 22%.
Najviše starijeg stanovništva ili, preciznije, čak njih četvrtinu (25,3%) u dobi od 65 i više godina ima Šibensko-kninska županija. U toj županiji koja ima sto tisuća ljudi njih više od 25 tisuća staro je 65 ili više godina, dok je mladih do 19 godina svega 18 tisuća. Zatim, po najvećem postotku starijeg stanovništva slijedi očekivano Ličko-senjska županija s njih 24,9%, a najmanje starijeg stanovništva ima Međimurska županija, tek 18,2%. U Hrvatskoj više od polovice stanovništva, njih 52%, živi u samo pet županija, i to najviše u Gradu Zagrebu, njih 804.507, te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, njih 448.071 ili 11%, dok su najmanje imale Požeško-slavonska županija sa 67.862 i Ličko-senjska s 45.184 stanovnika, piše Večernji.