Velike tehnološke kompanije prihvatile su ovisnost o svojim proizvodima kao poslovni model, a njihova inovacija nije usmjerena prema boljim proizvodima, već kako bi psihološkim trikovima privukli pozornost ljudi, optužio je kompanije Silicijske doline poput Facebooka, Googlea i drugih američki političar Josh Hawley. On je uputio prijedlog zakona prema kojem bi se takve prakse velikih kompanija zabranile, a ako Kongres da palac gore takvom zakonu (što je malo vjerojatno), najpoznatije društvene mreže i servisi koje koristimo radikalno bi se promijenili.
S tim zakonom Hawley želi spriječiti prakse koje iskorištavaju ljudsku psihologiju i psihologiju našeg mozga te ljudima na neki način onemogućuju slobodu izbora, a on se prvenstveno odnosi na tzv.beskonačno skrolanje. Dok pomičite prstom po ekranu (ili na mišu) prema dolje dok pregledavate Facebook, Instagram, Twitter i druge mreže, sadržaj se automatski učitava i prikazuje, bez potrebe za nekom akcijom korisnika koji postanu ovisni o takvom skrolanju.
Također, želi se spriječiti i automatsko učitavanje i reprodukcija glazbe i videozapisa na internetskim servisima, bez da korisnici sami aktiviraju takve postavke – na The Guardianu kažu da bi se takvim zakonom onemogućilo automatsko pokretanje videa na servisima poput YouTubea i Facebooka, no taj zakon ne odnosi se i na zabranu automatske reprodukcije reklama. Još jedna važna stavka prijedloga zakona jest i zabrana nagrada poput bedževa i slično za interakciju i korištenje društvenih mreža poput streakova na Snapchatu, osim u slučaju kada se takve nagrade odnose na neki dodatni sadržaj, pristup novim servisima i slično.
Jasno je koji je cilj takvog prijedloga zakona – želi se spriječiti ovisnost korisnika o društvenim mrežama jer, ako se sadržaj na Facebooku i Instagramu ne bi automatski prikazivao, sigurno ne bi toliko vremena trošili skrolajući prstima i hipnotizirano gledajući u reklame, već bi vjerojatno puno brže odustali od pregledavanja timelinea. U slučaju da se zaista prihvati takav zakon, jasno je da bi se iskustvo korištenja najpopularnijih mreža i servisa radikalno promijenilo i odrazilo bi se na smanjenje vremena koje provodimo s Fejsom, Insagramom, YouTube, kao i pad zarade giganata Silicijske doline, koji to nikako ne bi htjeli dopustiti, piše Dnevnik.
