Facebook i Instagram posljednjih su dana puni fotografija umjetno postaranih korisnika, kako onih bogatih i slavnih tako i “malog čovjeka”. FaceApp je trenutno jedna od najviše skidanih aplikacija, kako za Appleov iOS (operativni sustav za iPhone) tako i za Googleov Android. Hešteg #faceappchallenge postao je viralan na društvenim mrežama, a pridružili su mu se i brojni celebrityji.
Osim što vas može postarati, ovaj filter za selfieje može vas i pomladiti, promijeniti vam boju kose, dodati vam bradu, čak vam i promijeniti spol. Pri tome koristi umjetnu inteligenciju kako bi editirao fotografiju u vašoj galeriji i transformirao vaš izgled na prilično realističan način. Odvjetnica Elizabeth Potts Weinstein tvrdi da aplikacija nije tako bezazlena. Na Twitteru je upozorila na uvjete korištenja aplikacije, na koje svi korisnici moraju pristati ako je žele koristiti, prenosi Index
“Ako koristite FaceApp, dajete im dopuštenje da koriste vaše fotografije, ime, korisničko ime i vaš izgled za bilo koju svrhu, uključujući komercijalne svrhe, poput billboarda ili oglasa na internetu”, napisala je.
Podijelila je i upozorenje Scotta Budmana.
“Svakih nekoliko godina FaceApp se opet pojavi. Zabavan je. Privlači ljude. Ali i čuva vaše lice, zajedno s nekim vašim privatnim podacima. Pazite”, napisao je.
James Whitley, strateg iz britanske tech tvrtke Digitas, objavio je isječak uvjeta korištenja na svojoj Twitter stranici. “Dajete FaceAppu trajnu, neopozivu… besplatnu… licencu za korištenje, reproduciranje, modificrianje, adaptiranje, objavljivanje, prevođenje, kreiranje derivativnih radova, distribuiranje, javnu izvedbu i pokazivanje vašeg korisničkog sadržaja i bilo kakvog imena, korisničkog imena ili bilo kakve sličnosti koju ste pružili u vezi s vašim korisničkim sadržajem u svim medijskim formatima i kanalima koji su sada poznati ili će biti kasnije razvijeni, bez kompenzacije vama”, stoji u citatu.
Oni koji instaliraju aplikaciju i prihvate uvjete njenog korištenja FaceAppu daju “stalnu, neopozivu, besplatnu i univerzalnu” dozvolu za “korištenje, reprodukciju, modificiranje, adaptiranje, objavu, prevođenje i stvaranje drugih djela”. Vaše fotografije i podatke mogu koristiti kako god žele. Prema nekim upozorenjima, čak i ako ste aplikaciji odbili dati pristup fotografijama pohranjenim na vašem uređaju, ona im može pristupiti.
One koji se boje krađe podataka naročito uznemiruje činjenica da je njen kreator Yaroslav Goncharov, bivši inženjer Microsofta i Yandexa – Rus. Forbes ipak ističe da prema posljednjim saznanjima vaši podaci i slike ne odlaze u Rusiju.
Naime, stručnjak za sigurnost na internetu poznat kao Elliot Alderson (pravog imena Baptiste Robert) skinuo je aplikaciju i utvrdio da ona na server učitava samo one slike koje joj priložite. Taj se server pak ne nalazi u Rusiji, već u Americi. Serveri za FaceApp.io nalaze se u Amazonovim centrima u Americi. Zasad nije poznato koliko zaposlenici FaceAppa, koji se ipak nalaze u Rusiji, imaju pristupa podacima korisnika, a na Forbesov upit za komentarom nisu odgovorili.
Činjenica jest da FaceApp popravlja svoje algoritme na fotografijama koje korisnici učitaju. Na upite medija nije odgovorio ni Goncharov.
Ova aplikacija, stoga, još jednom pokazuje koliko informacija ljudi dobrovoljno daju na internet koristeći “besplatnu” uslugu. Eksperti upozoravaju da to može biti opasno u društvu koje sve više ovisi o računalnoj tehnologiji.
“Vaše lice je sada vrsta autorskog prava (copyrighta) i morate biti zaista oprezni oko toga kome dajete pristup svojim biometrijskim podacima. Ako počnete to raditi naveliko, u budućnosti, kada budemo koristili svoje lice da pristupimo stvarima, na primjer novcu i kreditnim karticama, to će značiti da smo dali svoje ključeve drugima”, smatra stručnjak za poslovnu tehnologiju i futurist Steve Sammartino.
Nije zgorega podsjetiti ni na slučaj dosad vjerojatno najveće krađe osobnih podataka korisnika Facebooka, onaj britanske tvrtke Cambridge Analytica. Ta je tvrtka do osobnih podataka čak 87 milijuna korisnika Facebooka došla preko naizgled bezazlenog psihološkog upitnika koji je provodio suradnik Cambridge Analytice, ruski profesor sa Sveučilišta Cambridge, pod izlikom da provodi akademsko istraživanje.