Hrvatska je od 2011. do 2017. godine izgubila četiri posto svog stanovništva, no pogledamo li demografsku situaciju po županijama, stanje djeluje još alarmantnije.
Najgore je u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja je u sedam godina izgubila čak 12,2 posto svoje populacije. Slijede je Sisačko-moslavačka s minusom od skoro 12 posto, Požeško-slavonska s 11,1 posto te Brodsko-posavska koja je u navedenom razdoblju ostala bez 10,1 posto stanovništva. Jedino su Grad Zagreb i Istarska županija u skromnom plusu od 1,5 te 0,2 posto, navodi dnevnik.
Usporedba je to brojki iz. 2011. godine kada je u Hrvatskoj odrađen posljednji službeni popis stanovništva te zadnjih dostupnih podataka Državnog zavoda za statistiku o broju stanovništva po županijama na kraju 2017. godine.
Budući da se ne radi o ratnom razdoblju, činjenica da dio županija stanovništvo gubi u dvoznamenkastim postocima itekako je zabrinjavajuća, navodi dnevnik.
Pogledamo li dobnu strukturu kretanja broja stanovnika situacija je još gora. U sedam godina u Hrvatskoj se broj najmlađih, djece i mladih do 15 godina starosti, smanjio za 7,9 posto, odnosno gotovo dvostruko više nego ako gledamo cijelu populaciju.
Vukovarsko-srijeinska županija i ovdje prolazi najgore, s minusom od 20,1 posto. U najistočnijoj hrvatskoj županiji 2017. godine bilo je petinu manje najmlađih stanovnika u odnosu na 2011. godinu, piše Jutarnji list.
Skoro ništa bolje nije ni u susjednoj Brodsko-posavskoj županiji gdje je zabilježen minus od 19,1 posto te u Požeško-slavonskoj s minusom od 19,4 posto.
Jedina županija u kojoj se najmlađa dobna skupina povećala i to za četiri postoje je Grad Zagreb.
Osim disbalansa između broja rođenih i umrlih, u obzir treba uzeti i iseljavanje stanovništva koje je posebno izraženo upravo u županijama koje bilježe najveći minus, komentirao je za Jutarnji list demograf Ivan Cipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
U dobnoj skupini od 15 do 30 godina manjak bilježe baš sve županije. Najviše je ljudi otišlo iz Sisačko-moslavačke županije gdje je u ovoj dobnoj skupini zabilježen minus od 17,3 posto, a loše je i u Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji u kojima je 2017. godine bilo preko 15 posto manje mladih od 15 do 30 godina.
Vrlo je slično i u kontingentu od 30 do 50 godina, radno najsposobnijem dijelu stanovništva. Na razini cijele Hrvatske njihov se broj smanjio za 6,2 posto, a minus je u svim županijama osim u Gradu Zagrebu koji je zabilježio povećanje od 4,8 posto.
