Zašto stopiramo golf turizam? Uložio 12 milijuna kuna u gradnju terena u Biogradu, no ona još nije počela

Vlada je prije 20 godina donijela Program razvitka golfa koji je predviđao gradnju golf-igrališta s 18 i više polja na 23 lokaliteta u Hrvatskoj. Trebalo je biti izgrađeno ukupno 60 terena, a izgrađena su samo dva – golf teren u zagrebačkom Blatu i drugi teren kraj Savudrije u Istri, a uz to još imamo onaj na Brijunima koji je napravljen prije Drugog svjetskog rata.

Poznato je kako su propali razni pokušaji gradnje golf-terena u Hrvatskoj, od kojih je najpoznatiji primjer golfa na Srđu. Aktivisti iz raznih udruga i inicijativa pobunili su se i uspjeli spriječiti investiciju u gradnju golf-terena, što bi u konačnici, smatraju dobro upućeni u ovu tematiku, Hrvatsku moglo jako skupo koštati.

Što radi konkurencija Hrvatskoj?

U međuvremenu je kod naših konkurenata na Mediteranu broj golf-igrališta samo rastao i golf-turizam se, za razliku od Hrvatske, brzinski razvijao. Od 2006. do 2015. godine, primjerice, broj golf-terena u Turskoj porastao je s 9 na 20, u Portugalu sa 72 na 89, a u Španjolskoj s 297 na 352.

Index je u Antaliji razgovarao s Cahitom Sahinom iz Gospodarske komore Turske, osobom zaduženom za golf-turizam, koji nam je rekao da samo Antalija danas ima 14 golf-terena s 18 i 27 rupa. Golf-turizam kod njih se počeo razvijati 1993. godine, a država je investitorima davala besplatno zemljište na rok od 49 godina. Danas im godišnje u Antaliju dolazi 125.000 golfera, koji tjedno troše od 1200 do 1500 eura, dok prosječni turist za tjedan dana potroši 700 eura.

“Odigra se 550 tisuća igara godišnje – to je prihod od oko 70 milijuna eura godišnje samo od naknade za igranje golfa. A 10 do 15 milijuna eura iznose prosječne investicije u golf po terenu”, rekao je Cahit te dodao da se te investicije vrate već nakon tri godine i to samo od naknade za igranje golfa.

Kaže kako im golf jako puno znači za prihode u turizmu jer im sad gosti dolaze tijekom cijele godine, a prije su dolazili samo nekoliko mjeseci godišnje.

Istovremeno Hrvatska, koja nije realizirala svoj program razvitka golfa koji je donijela davne 1999. godine, prije dvije godine donijela je novi Akcijski plan razvoja golf ponude u Hrvatskoj. Prema tom planu, do 2020. godine predviđena je gradnja 30 golf igrališta.

I u tom Akcijskom planu se navodi da se zbog brojnih prepreka u realizaciji projekata, golf u Hrvatskoj, unatoč velikim ambicijama, nikad nije razvio.

Vrlo je izgledno da se neće realizirati ni ovaj akcijski plan vlade iz 2017., baš kao što se nije ostvario ni onaj iz 1999. godine.

Razgovarali su i s Emilijem Žubrinićem, predsjednikom Hrvatskog golf saveza, koji nam je rekao da se golf-turizam u Hrvatskoj neće moći razvijati sve dok se građane ne bude educiralo o golfu te navodi kako propuštamo milijunske investicije i prihode od ove grane turizma.

“Kod nas nije realiziran nijedan golf-projekt osim onog u Blatu i Savudriji, uz to imamo još samo teren na Brijunima koji smo 1995. restaurirali i vratili u život, taj teren je još iz 1928. godine. To je otvoreno igralište, ako gledamo prirodu, to je jedan od najljepših terena na svijetu, ali nije za profesionalne golfere. Danas taj teren održavaju jeleni, dolje nema kosilica”, rekao je Žubrinić.

Hrvatska je, kaže, imala brojne projekte i investitore, no te su projekte, dodaje, zaustavile razne udruge za zaštitu okoliša.

“A investitoru kad blokirate projekt, on ide na drugu destinaciju. Mi smo mogli imati golf na Srđu, a sad će se graditi u Crnoj Gori. Taj projekt pokazuje našu nebrigu za sve, imali smo investitora koji je riješio sve papire, a projekt je zaustavljen i ta će šteta Hrvatsku skupo koštati, spominju se cifre veće od 500 milijuna eura”, rekao je Žubrinić.

Navodi kako uvijek jedna te ista grupa ljudi stopira golf-projekte.

Kaže kako u Hrvatskoj postoji još 20-ak projekata za gradnju golf-terena u Istri i Zadru. Problem je što su često ti projekti, kaže, stopirani, a najpoznatiji primjer zaustavljanja investicija je, kako smo već naveli, golf na Srđu.

No problema imaju i mnogi drugi. Glavni investitor i vlasnik Golf centra Biograd Antun Mikec dosad je uložio više od 12 milijuna kuna u gradnju terena u Biogradu, no ona još nije počela.

“Recimo kolega Antun Mikec već 11 godina radi projekt gradnje golf-terena kod Biograda, sanirao je tamošnje smetlište i sad kad bi krenuo s gradnjom, još ne može jer ga stopiraju. Opet su se javili aktivisti koji tvrde da je golf štetan za jezero i podzemne vode, a smetlište im s druge strane nije bilo štetno. To je priča o neznanju ljudi, priča se o zagađenju, a ljudi nisu svjesni da jedan golf-teren rabi 100 do 1000 puta manje pesticida na svojoj površini nego obrađena poljoprivredna zemljišta”, objasnio je Žubrinić.