Otac tragično preminulog igrača Zadra Hrvoja Ćustića i predsjednik NK Zadar Svetko Ćustić na sjednici Nadzornog odbora kluba u petak je komentirao HNS-ovo ukidanje licence njegovu Zadru za 2. HNL.
Zadrani su zbog nedobivanja licence izbačeni u treću ligu, iako su sezonu u 2. HNL završili na osmom mjestu. Jedan od detalja koji u postupku licenciranja Zadrani nisu ispunili je pitanje natkrivenih tribina i pomoćnog igrališta.
– Postoji jedna osoba koja ciljano radi protiv Zadra, a to je predsjednica komisije za licenciranje Ivančica Sudac. Ona mrzi sve što je zadarsko, laže i ona je isključivi krivac za cijelu situaciju. Ne znam iz kojeg je razloga nama rok u drugom žalbenom postupku istekao 16. svibnja u 14 sati, dok su četiri kluba, Hrvatski dragovoljac, Dubrava, Trnje i Cibalija svoju dokumentaciju mogli predati do 20. svibnja. I nisu točne tvrdnje da nismo odgovarali na elektronsku poštu odaslanu iz HNS-a. Također me čudi što je Izvršni odbor HNS-a na dan finala Kupa Hrvatske, odnosno svi nazočni bili su upoznati s ovim što govorim, ali nisu dobili valjanu informaciju od gospođe Sudac. Nemam što kriti, poslao sam joj SMS poruku kako je 2008. godine kad je poginuo moj sin Hrvoje Ćustić, izdala licencu, a zna se kakvi su uvjeti tada bili, međutim, nije mi odgovorila – poručio je Ćustić.
Isti dan stigao je odgovor iz HNS-a.
– G. Ćustić je u današnjem obraćanju medijima nakon održane sjednice Nadzornog odbora NK Zadar izrekao niz uvredljivih, netočnih i vjerujemo utuživih tvrdnji na račun voditeljice Odjela međunarodnih poslova i licenciranja u HNS-u, Ivančice Sudac.
Hrvatski nogometni savez najoštrije osuđuje takav verbalni napad na gđu Sudac koji se može smatrati licemjernim. U klasičnom primjeru argumentacije ad hominem, g. Ćustić pokušava stvarne razloge zbog kojih NK Zadar nije dobio licencu za natjecanje u 2. HNL prikazati kao subjektivne stavove jedne osobe. Rastužuje nas činjenica da pritom ne bira sredstva, pa čak ni uspomenu na svog preminulog sina, što smatramo uistinu neprimjereni – napisali su, a upravo je posljednja rečenica razbjesnila Ćustića i Zadrane te su na službenim stranicama odgovorili još jednim priopćenjem uz poruku: U sve dirajte, ali u Hrvoja ne!
Priopćenje prenosimo u cijelosti.
– Postoji li za čovjeka ljepši i emotivniji trenutak u životu od rođenja djeteta? Postoji li na svijetu veća ljubav od one roditelja prema djetetu? Postoji li za bilo koje ljudsko biće teži i tužniji trenutak od smrti vlastitog djeteta. Složit ćete se, ne postoji.
U svijetu u kojem živimo svatko od nas svakoga dana vodi neke svoje borbe. Privatne, poslovne, na sportskom borilištu, u uredima ili negdje drugdje. Sve je to dio života, u kojemu se svatko na svoj način pokušava izboriti za ono što želi ili smatra ispravnim.
I samim time normalno je da dolazi do sukoba mišljenja, neslaganja među ljudima, manjih ili većih rasprava s manjim ili većim posljedicama. Nikada nisu svi zadovoljni, nikada nije sve idealno i u konačnici nikada nisu svi u pravu. Jednostavno, ne mogu biti.
Tako je i u sportu. Pobjede, porazi, veselje, razočaranje, ljutnja… Sport je jedan veliki koloplet emocija, kako na terenu, tako i van njega. Nažalost, ni u sportu nije sve idealno ni pravedno. Naročito kada o ishodu ne odlučuju izravno sportaši, već netko treći, tko koristi dane mu ovlasti i ponaša se kao da ima apsolutno pravo odlučivati o tuđim sudbinama. Dok zapravo, njegova bi primarna zadaća trebala biti skrbiti o tim sportašima, o njihovoj sigurnosti, budućnosti, o njihovim životima.
Život je, složit ćete se, iznad svega. Ljudski život nema cijene. I sve te borbe, ovakve i onakve, ne znače apsolutno ništa naspram ljudskog života. Posebno mladoga, a sportaši su uglavnom mlade osobe. Svjedočili smo, nažalost, mnogim tragedijama i na sportskim terenima i to su trenuci kada sve staje. Kada sve drugo postaje nebitno i svi se barem na trenutak zamislimo i zapitamo o smislu i biti života.
Hrvatski nogometni savez u petak je izdao jedno od najsramotnijih priopćenja u svojoj, a i hrvatskoj sportskoj povijesti. Ne zato što je stao u obranu svoje djelatnice ili zato što se u konkretnom slučaju spori s Nogometnim klubom Zadar. Svatko ima pravo na svoje mišljenje, reakciju i svatko ima pravo birati način na koji će voditi svoje borbe.
Ali nitko, BAŠ NITKO na ovome svijetu nema pravo reći ili napisati jednom ocu nešto takvo o uspomeni na njegova preminulog sina. Napisati da gospodin Svetko Ćustić “ne bira sredstva pa čak ni uspomenu na svog preminulog sina” za autora teksta i onoga tko ga je odobrio znači samo jedno – dotaknuti moralno i ljudsko dno! Pogotovo ako se zna da isti taj HNS u 11 godina od najveće tragedije na hrvatskim stadionima nije napravio APSOLUTNO NIŠTA za uspomenu na pokojnog Hrvoja. Osim ako netko ne misli da je polaganje cvijeća jednom godišnje na mjestu njegova stradanja dovoljno.
Druga rečenica u navedenom priopćenju možda je još i strašnija i sramotnija, a sigurno u potpunosti lažna. “Postupak (licenciranja) je transparentan i jasan te se svake godine provodi sukladno svim pravilnicima HNS-a – kako 2008., tako i ove godine.” Prvo, postupak nije transparentan, jer da jest onda bi se o njemu trebalo znati apsolutno sve. A Nogometni klub Zadar spreman je sutra objaviti kompletnu dokumentaciju dostavljenu u ovogodišnjem postupku licenciranja i to činiti svake sljedeće godine, ako će to učiniti i svi ostali klubovi Prve i Druge HNL. Ili jednostavnije, sve to može objaviti i sam Savez. Čemu nešto tajiti? Tek onda bi sve bilo transparentno.
Nastavak rečenice komentira sam sebe. Ako danas, nakon svega što se dogodilo pa i sudskog postupka koji je utvrdio odgovornost Hrvatskog nogometnog saveza za smrt Hrvoja Ćustića, netko u Savezu smatra da je postupak licenciranja za tu tragičnu sezonu (2007./2008.) proveden sukladno pravilnicima, onda u našem nogometu imamo mnogo veći problem nego što mnogi misle.
Hrvatski nogometni savez je u toj sezoni izdao licencu za igranje Prve HNL na stadionu na kojemu je mladić od 24 godine izgubio život IGRAJUĆI NOGOMET i to je činjenica koju nitko nikada neće moći izbrisati. Ali, vjerujte, Nogometni klub Zadar je posljednji koji želi da se uvijek iznova vraćamo na tu temu. Stoga nam dopustite da, ako već vama ništa nije sveto, barem mi čuvamo uspomenu na Hrvoja onako kako on to zaslužuje – napisali su Zadrani u priopćenju, piše Večernji.