Ribe koje smo dosad zadivljeno gledali u akvarijima ili dugometražnim animiranim filmovima, šarene, prugaste, točkaste, zubate, kljunate – neke i naoružane otrovnim bodljama – sve su veća prijetnja morskom svijetu Jadrana kakav poznajemo, njegovoj bioraznolikosti, ekosustavima, hranidbenom lancu, pa i čovjeku koji od njega živi.
Kako piše Večernji list, globalno zatopljenje i klimatske promjene zbog procesa tropikalizacije privlače sve više toploljubnih vrsta u Jadransko i Sredozemno more te posljednjih godina bilježimo niz novih ribljih vrsta poput afričkog kostoroga, vladike arbanaškog, prugastog kljunaša, lampuge, morskog vepra, tupousne barakude, oštrozubog morskog guštera, čarobnog patkokljunčića, šiljatozube murine…
Ribari i ronioci na njih u početku gledaju kao na trofeje za slikanje. No budući da je riječ o invazivnim vrstama, nerijetko i agresivnim predatorima, od kojih bi se mnogi prije ili poslije mogli udomaćiti kod nas, pitanje je što ćemo loviti, jesti i kako će izgledati hrvatsko podmorje, uzmemo li u obzir da nas “napadaju” i invazivne alge, puževi, školjkaši…, za 20 ili 30 godina.
– Otrov tih riba uzrokuje oticanje, ekstremnu bol te paralizu ekstremiteta. Kod organizama slabijeg imuniteta može čak nastupiti i smrt u ekstremnim situacijama, ističe prof. dr. sc. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
