Požar u katedrali Notre Dame i dalje je jedna od glavnih vijesti u svijetu. U Francuskoj su već počele polemike oko toga kako bi je trebalo obnoviti, a stiže i najava gradnje druge, privremene katedrale, tik do stare.
Pomoć u obnovi ponudit će i Hrvatska, a premijer Andrej Plenković otkriva da ona neće biti u novcu – nego u znanju.
U Hrvatskoj, poslijeratna obnova crkava i spomenika kulture dala nam je iskustvo i stručnjake na tom području rekao je jutros na sjednici Vlade premijer Plenković.
“I s tim u vezi ćemo, naravno, ukoliko francuske vlasti izraze privolu, da takvu vrstu potpore damo, ponuditi ekspertizu naših stručnjaka”, kazao je Plenković.
“Npr. restauratorski zahvati na pokretnom inventaru, koji će sigurno biti potrebni, to Hrvatska definitivno može, jer ima stručno osposobljene ljude, više nas je od 400tinjak, koji bi mogli doprinijeti obnovi Notre Dame kao kompleksnog spomenika”, kazao je za RTL predsjednik Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, Miljenko Domijan.
Za pomoć se već ponudila i poznata klesarska škola iz Pućišća na Braču, a svoju ekspertizu u obnovi Notre Dame ponudio je i papa koji je najavio svoj dolazak u Pariz.
I nama je nedavno trebala pomoć, podsjeća Domijan, koji je na obnovi poslijeratnog Dubrovnika surađivao s Bernardom Fonquernijem, bivšim glavnim restauratorom upravo pariške Notre Dame.
Privremena drvena katedrala?
“Mene je vodio da mi pokaže svu tu obnovu od kripte do vrha zvonika, on je nama bio najdragocjenija osoba i stručnjak u UNESCO-voj komisiji, ne samo u Dubrovniku, bio nam je savjetnik za obnovu kupole Šibenske katedrale i kneževe palače u Zadru, sve spomenika stradalih kroz domovinski rat”, rekao je Domijan.
I dok u Francuskoj traju dileme konzervatora i arhitekata – treba li toranj Viollet le Duca vratiti u izvorni oblik ili sagraditi moderniji, vjernici su požarom uskraćeni za još jednu višestoljetnu tradiciju, iznošenje Kristove trnove krune koja se događala jednom godišnje – na Veliki petak.
Možda će to uskoro i moći na trgu Notre Dame gdje bi se prema razmišljanjima rektora Patricka Chauveta mogla sagraditi privremena – drvena katedrala.
Zadarski konzervator i povjesničar umjetnosti Miljenko Domijan od 1972. djeluje u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zadru, kojemu 1977. postaje i ravnatelj. Vodio je mnoga istraživanja i zahvate obnove graditeljsko nasljeđa te isto tako i pokretnog spomeničkog inventara. Voditelj je niza zaštitničkih zahvata na spomenicima kulture u Zadru, zadarskom kraju te gradu i otoku Rabu. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova, a neke je objavio u suradnji s Pavušom Vežićem i Ivom Petriciolijem. Priznati je i cijenjeni stručnjak kako u Hrvatskoj tako i u svijetu.