Gotovo petina zaposlenih u RH radi na određeno vrijeme, imamo najveću prekrarnu zaposlenost u EU, ali radimo više od prosjeka Unije, priopćio je Državni zavod za statistiku (DSZ) koji je u povodu Međunarodnog praznika rada usporedio vrijednosti Hrvatske iz novih pokazatelja na tržištu rada s onima u ostalim europskim zemljama.
Prema podacima za četvrto tromjesečje 2018., kažu u DSZ-u, udio zaposlenih na određeno vrijeme u ukupnom broju zaposlenih iznosio je 19 posto, a toliki postotak koji čini gotovo petina zaposlenih djelomično objašnjava još jedan poprilično negativan pokazatelj – prema podacima Eurostata RH ima najveću prekarnu zaposlenost u EU.
Naime, 6,9 posto zaposlenih stanovnika RH radi na kratkotrajan ugovor u trajanju do tri mjeseca, a u tim je negativnim brojkama prate Francuzi čija prekarna zaposlenost iznosi 4,9 posto i Španjolci s 4,6 posto. Na razini EU nestalno i nesigurno zaposlenje ima 2,2 posto zaposlenih, a najniži udio ima Rumunjska (0,2 posto zaposlenih).
Stopa zaposlenosti
Iz DSZ-a ističu kako stopa zaposlenosti na razini EU stagnira ili lagano raste od 2010. godine, kada je iznosila 64,1 posto, a podaci za 2018. navode stopu zaposlenosti od 68,6 posto za 28 europskih zemalja. Najvišu stopu zaposlenosti imaju Švedska (77.5 posto), Nizozemska (77,2 posto) i Njemačka (75.9 posto), a najnižu Grčka (54.9), Italija (58.5) i Hrvatska (60.6 posto).
Prema podacima o trajanju radnog vijeka, najkraće rade Mediteranci. Naime, prije odlaska u mirovinu Šveđani u prosjeku rade 41,7 godina, a četiri desetljeća na radnome mjestu broje i Nizozemci (40,1 godina) i Danci (39,7 godina). Točno 10 godina kraće od Šveđana rade Talijani (31,7 godina) koji imaju najkraći radni vijek u EU, čiji prosjek iznosi 35,9 godina. Hrvatska se i ovaj put smjestila uz bok ostalih mediteranskih zemalja s prosječnim radnim vijekom u trajanju od 32,5 godina.
Hrvatski građani rade više od prosjeka EU
Da kraći radni vijek ne znači nužno i manje rada za vrijeme zaposlenosti primjer daju Grci, koji su u prosjeku uobičajeno odradili najviše tjednih sata rada na glavnom poslu (41,9 sati), a time ”prebacuju” europski prosjek od 37 sati rada tjedno za gotovo pet sati. Više od prosjeka rade i stanovnici Hrvatske (39,5 sati), dok najmanje sati tjedno u EU odrade Nizozemci koji u prosjeku rade 30,43 sata.
U Hrvatskoj, kao i u EU, najveći udio zaposlenih ima srednjoškolsko obrazovanje. Dok je gotovo polovica zaposlenih Europljana svoje obrazovanje završilo otprilike u vrijeme stjecanja punoljetnosti, u Hrvatskoj je taj postotak još viši (63 posto).
Visokim obrazovanjem može se pohvaliti više od trećine zaposlenih Europljana te 28,7 posto stanovnika Hrvatske. Točno polovica zaposlenih Iraca ima stečeno visoko obrazovanje (50 posto), dok najniži udio visoko obrazovanih zaposlenika ima Rumunjska (21,3 posto).
Udio zaposlenih s osnovnim ili nižim obrazovanjem na razini EU iznosi 16,6 posto, dok u Hrvatskoj iznosi 8,2 posto. Znatno je to manje od Portugala u kojem 45,5 posto zaposlenih ima završenu osnovnu školu, što je ujedno najviše u EU. Od prosjeka EU-a najviše odudara Litva, koja ima samo 3,2 posto zaposlenih s osnovnoškolskim obrazovanjem.
Nakon završenoga formalnog obrazovanja trećina Europljana nastavlja s daljnjom izobrazbom, pa 31,9 posto zaposlenih u EU sudjeluje na tečajevima ili treninzima povezanima sa zaposlenjem. Pritom taj oblik dodatnog obrazovanja najviše pohađaju Nizozemci (60,6 posto), Šveđani (58,6 posto) i Finci (56,3 posto). U Hrvatskoj tečajeve i seminare koji su povezani s trenutnim zaposlenjem pohađa 18,7 posto zaposlenih, a najmanje Grci (7,6 posto), Rumunji (7,8 posto) i Talijani (11,3 posto).
Stopa nezaposlenih u RH 8,5 posto
U posljednjih deset godina rekordna stopa nezaposlenosti na razini EU-a zabilježena je 2013., kad je iznosila 10,9 posto. Od tada kontinuirano opada, a posljednji raspoloživi podatak za 2018. govori o stopi nezaposlenosti od 6,8 posto.
Iako se oporavak gospodarstva odvijao postepeno u svim zemljama EU-a, one koje su bile najjače pogođene recesijom i dalje imaju najveću nezaposlenost. Tako Grčka, u kojoj 2013. više od petine aktivnog stanovništva nije radilo, s 19,3 posto nezaposlenih u 2018. i dalje drži rekord u EU. Slijede Španjolska (15,3 posto nezaposlenih) i Italija (10,6 posto).
Trend na razini EU-a utječe i na Hrvatsku, čija je najveća nezaposlenost u posljednjih deset godina također zabilježena 2013. (17,4 posto), a otada je postepeno opadala te je 2018. iznosila 8,5 posto.
Stopa dugotrajne nezaposlenosti je na razini EU u 2018. iznosila 2,9 posto, dok je u Hrvatskoj iznosila 3,4 posto što je, napominju u DSZ-u, daleko od rekordne stope dugotrajne nezaposlenosti koju s 13,6 posto drži Grčka. Najnižu stopu ima Češka u kojoj je samo 0,7 posto aktivnog stanovništva nezaposleno 12 mjeseci i dulje.
Eurostat je izračunao razliku u stopi zaposlenosti žena i muškaraca koja je na razini EU-a iznosila 11,5 postotnih bodova. Najveća je razlika na Malti (24,1 postotni bod), a najmanja u Litvi (1,0 postotnih bodova). Hrvatska se prema ovom pokazatelju smjestila odmah ispod europskog prosjeka, te njena razlika između zaposlenosti muškaraca i žena iznosi 10,610 postotnih bodova
Na razini EU-a žene drže nešto više od petine (26,7 posto) viših menadžerskih pozicija. U Hrvatskoj je taj postotak još niži (17,2 posto menadžera na višim pozicijama čine žene, a 82,8 posto čine muškarci).
Kraće od punog radnog vremena
Kraće od punog radnog vremena u Hrvatskoj radi 5,2 posto zaposlenih.
Na razini EU 5 posto zaposlenih uobičajeno rade od doma, a taj udio u Hrvatskoj znatno je manji i iznosi tek 1,4 posto. Samozaposlenih 161,3 tisuće čini 9,9 posto zaposlenih u Hrvatskoj.
