Stručnjaci: “Hrvatska će biti toplija za čak 5 stupnjeva, mnogi otoci će nestati”

Neuobičajeno topao kraj veljače ponovno je potaknuo pitanje posljedica globalnog zatopljenja. Trebamo li se bojati dramatičnih upozorenja; što konkretno radimo i trebamo raditi te možemo li pomoći svijetu kako bi se ublažile posljedice globalnog zatopljenja, u današnjoj emisiji ‘U mreži Prvog’ govorili su dr. sc. Branko Grisogono, profesor na geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu; Melita Zdilar, viša savjetnica u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike; dr. sc. Ivan Guettler, voditelj Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju DHMZ-a.

Do kraja stoljeća – zagrijavanje do 5 stupnjeva Celzijevih

– 2018. godina najtoplija je godina u Zagrebu – otkad postoje mjerenja. Zagreb se u 100 godina zagrijao za 1,1 stupanj.

Do kraja 21. stojeća za Zagreb i ovaj dio Europe očekujemo zagrijavanje od 4,5 do 5 stupnjeva Celzijevih. Razlog za zagrijavanje su upotreba fosilnih goriva i povećano emitiranje stakleničkih plinova – upozorio je Ivan Guettler.

– Hrvatska je izradila strategiju prilagodbe klimatskim promjenama koja uskoro ide na javno savjetovanje. Nakon toga ide na mišljenje tijelima državne uprave, a potom i na u postupak. Jedna od mjera je mjera energetske učinkovitosti koja se može potaknuti u gospodarstvu i privatnom sektoru – subvencijama, kazala je Melita Zdilar.

‘Možemo reći da smo na rubu panike’

– Krajnji je trenutak da se nešto poduzme. Za nas starije nije tako strašno, ali za mlade – možemo reći da smo na rubu panike. Ali, mi Hrvati smo naviknuli da nas se maltretira, nismo neki prosvjednici, kazao je Branko Grisogono. Upozorio je kako moramo smanjiti emisiju stakleničkih plinova, smanjiti betoniranje i asfaltiranje. Moramo prilagoditi energetiku – koristiti sunčevu energiju, ili barem privremeno revaluirati atomsku energiju, barem privremeno.

– Osim toga, fenomenalno smo loši u zbrinjavanju otpada – dodao je.

Upozorio je da će zatopljenjem od 2 do 3 stupnja na globalnoj razini mnoge biljke i životinje nestati, povećat će se pustinje, izmjenjivat će se ekstremni vremenski uvjeti, a mnogi otoci će nestati.

Feed me
Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...