Godišnje se u Europi baci 25 milijuna tona plastike i sve završi u okolišu i moru, puno toga završi i u Jadranskom moru. O tome kako zaštititi Jadran od onečišćenja komunalnim otpadom na HRT-u su govorili Slaven Dobrović, saborski zastupnik i bivši ministar zaštite okoliša i Đuro Horvat, poduzetnik u ekoindustriji i obradi komunalnog otpada.
Ovaj tjedan se održava Opća skupština UN-a o okolišu, kažu da smo u plastičnoj krizi, Dobrović se s time slaže i smatra da se svi trebamo s time upoznati. Pojasnio je da su sva mora svijeta puna plastike, a riječ je o materijalu koji ima izuzetna svojstva i činimo zločin kada ju bacimo u prirodu.
– Ona se ne razgrađuje i nikad ne postaje dio kruženja tvari u prirodi, već se fragmentira i vraća nam se natrag u tanjur budući da trećina riba u Jadranu sadrži plastiku u svom organizmu, rekao je.
Sedam od deset riba u Jadranu u sebi ima plastiku. Dobrović kaže da, prema istraživanjima, postoji jasna interakcija između plastike koja se gomila kao tvar koja se ne razgrađuje, ona se akumulira u vodi, u prirodi, u moru i nažalost je prisutna.
Horvat smatra da treba preventivno gledati da plastika ne dođe u prirodu, moramo gospodariti komunalnim otpadom jer sav otpad koji se nalazi u moru je došao s kopna. Rekao je da otpadom treba gospodariti na kopnu i on se ne smije naći na otvorenom prostoru jer sve što je u prirodi će bura otjerati u more.
Problem neurednog sustava
Problem je i otpad koji dolazi iz susjednih zemalja poput Crne Gore i Albanije, rekao je da imaju dobre kontakte s njihovim komunalnim poduzećima i politikom koja mora primjenjivati one tehnologije koje mogu u potpunosti reciklirati otpad na kopnu.
Dobrović je rekao da moramo zaustaviti bilo kakvo odbacivanje otpada u more i rijeke. Dodao je da moramo podvući crtu i reći da si to više ne smijemo dozvoliti.
– Što je neuredniji sustav, to pruža manje mogućnosti za kružno gospodarenje, dodao je.
Pojasnio je da potrošeni materijal predstavlja otpad, no on je sirovina za novu proizvodnju i treba ga dovesti u granulirani oblik koji plastična industrija može konzumirati kao sirovinu. Dodao je da otpad ne poznaje granice i dobra kvaliteta mora je na dobrobit svih zemalja i nema razloga da se nastavi s neodgovornom praksom odbacivanja otpada u more.
Horvat je kazao da je u posljednjih 10 godina proizvodnja plastike povećana 10 puta, to znači da sadašnjim pristupom i tehnologijama ne možemo dostići dovoljnu razinu zaštite Jadranskog mora i potrebne su nam nove tehnologije koje će u cijelosti reciklirati otpad i ponovo ga vratiti u ekonomiju.
Do 2050. više plastike nego riba u morima
Na UN-ovoj konferenciji, koja se odvija ovaj tjedan, ima zabrinjavajuće podatke – do 2050. bit će u morima više plastike nego riba. Dobrović je rekao da je važno da se djeluje, rješenja su složena, ali ona postoje. Dodao je da je važno da se svi uključe u to – nisu građani ti koji čekaju da im komunalni sektor riješi sve, građani se uključuju u sheme, komunalni sektor mora osigurati uslugu koja ima smisla, a država mora osigurati propise kako bi naš otpad završio u gospodarstvu.
Najveći problem, što se otpada tiče imamo s Albanijom, Crnom Gorom i Grčkom, koji zbog specifičnosti Jadranskog mora, dolazi u Hrvatsku, Horvat kaže da su i s njima razgovarali oko rješavanja tog problema. Rekao je da problem u tome što sustav koji se bavi zaštitom Jadrana ima premalo novaca i treba naći mogućnosti kako doći do njega, a na raspolaganju su nam i novci iz EU fondova.
Je li rješenje eko-taksa?
Govoreći o eko taksi i je li ona rješenje, Dobrović smatra da bi to bio jako važan dio rješenja, posebice za turistički kraj jer je poznato da svi komunalni sustavi uz Jadran imaju porast opterećenja tijekom ljeta koji može biti i do 10 puta veći i njima bi bila od velike pomoći takva taksa, time se može pomoći komunalnom sustavu da bude efikasniji.
Horvat smatra da Hrvatska ide u dobrom pravcu, što se tiče kružne ekonomije, ali moramo shvatiti da je gospodarenje otpadom veliki gospodarski resurs i tu se može zaposliti gotovo 10 000 ljudi.
– Treba potaknuti jedan sustav koji ćemotivirati i organizirati društvo da se okrene prema reciklažnoj industriji koju treba razviti znanstveno, ali i u praksi, kazao je.
