Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu su podržali zabranu jednokratnih plastičnih proizvoda na tržištu EU-a za koje postoje alternative, veće recikliranje plastičnih boca te smanjenje filtera za cigarete koji sadrže plastiku za 50 posto do 2025. godine.
Po direktivi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, koje su dogovorene između tri glavne institucije EU-a još u prosincu, uvodi se zabrana određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu za sve zemlje članice od 2021.g.
To se odnosi na proizvode, kao što su slamke, štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, oksorazgradiva plastika, spremnici za hranu, čaše od ekspandiranog polistirena te štapići za pridržavanje balona, koji zajedno s izgubljenom opremom za ribolov čine 70 posto otpada na europskim obalama i u morima.
Filteri za cigarete sadrže celulozni acetat, plastični materijal koji čini do 60 posto njihovog sastava, i drugi su po redu među plastičnim onečišćivačima koji se nalaze na europskim plažama. U izvješće je stoga dodan članak u kojem stoji da države članice moraju postaviti ciljeve za smanjenje filtera za cigarete za 50 posto do 2025., odnosno za 80 posto do 2030. godine.
Hrvatski zastupnik i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Davor Škrlec (Zeleni) kaže da je direktivu potrebno iskoristiti za poticanje promjena kako bismo kao društvo proizvodili manje smeća i postali održivi.
“Ako ne promijenimo svoj stav prema proizvodnji, potrošnji i otpadu, ljudska vrsta će postati potrošna kao jednokratna čašica za kavu. Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu na putu prema manje potrošnje, bolje dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i čišćem okolišu”, smatra Škrlec.
Zastupnica kluba EPP-a, Dubravka Šuica sudjelovala je u raspravi na plenarnoj sjednici i također podržala izvješće.
“Ako smo u 65 godina proizveli 8 milijardi tona plastike, a proizveli 6 milijardi tona otpada, onda se zaista moramo zamisliti nad tom činjenicom. alternativa je vrlo bitna i tamo gdje postoji alternativa moramo zamijeniti. Tamo gdje ne postoji, moramo ulagati u istraživanje, razvoj i inovacije, stvarati tako nova radna mjesta i omogućavati novim proizvodima dolazak na tržište”, izjavila je Šuica u srijedu.
Socijaldemokratkinja Biljana Borzan, članica Odbora za zaštitu okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane, zaključila je kako se “ovdje radi o problemu koji se samo dijelom može riješiti zakonima, no ako svatko od nas ne odluči biti odgovorniji s plastikom, naši unuci će nas jednog dana pitati gdje nam je bila pamet”.
Direktiva uključuje mjere kojima se od država članica traži da uspostave i sustav za prikupljanje opušaka, pri čemu bi trebale uzeti kao uzor talijanski model i uvesti novčane kazne za pušače koji svoje opuške bacaju na tlo ili u kanalizaciju.
Izvjestiteljica Frédérique Ries (ALDE) predložila je i izmjenu odredbe koja se tiče odvojenog prikupljanja plastičnih boca. One su zajedno s vlastitim čepovima najveći izvor plastike za jednokratnu upotrebu koja se nalazi u moru, odnosno, jedna petina sve plastike za jednokratnu upotrebu.
Komisija je postavila cilj za njihovo prikupljanje od 90 posto do 2025. godine, a izvjestiteljica predlaže da čepovi i poklopci ostanu pričvršćeni na spremnik te da se uvede mjera o minimalnom recikliranom sadržaju od 25 posto za te čepove i poklopce do 2025. godine.
U direktivi su uključeni i nacionalni ciljevi smanjenja potrošnje plastičnih čaša i posuda za hranu, dvaju proizvoda za koje već postoje alternative na tržištu te potpuna zabrana na tržištu posebne oksorazgradive vrste plastike koja se biološki ne razgrađuje na siguran način te stoga ne donosi korist za okoliš.
Prema procjeni Komisije, direktiva će donijeti brojne koristi za okoliš i za gospodarstvo. Izbjegla bi se šteta u okolišu čiji bi trošak do 2030. godine dosegao 22 milijarde eura, a potrošačima će se omogućiti ušteda do 6,5 milijardi eura uz trošak prilagodbe koji se za proizvođače procjenjuje na 3,2 milijarde eura.
