Napunili blagajnu i ne planiraju ga ukinuti; Grad Zadar od prireza lani uprihodio 23,6 milijuna kuna

Jedinice lokalne i regionalne samouprave prošlu su godinu završile u suficitu nešto manjem od 2 milijarde kuna, a zbog izmjena Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, prema kojemu sav prikupljen porez na dohodak sad pripada njima, dobile su s te osnove 2,1 milijardu kuna više nego 2017. godine.

Međutim, unatoč toj činjenici, pet najvećih gradova u Hrvatskoj koje smo kontaktirali nemaju u planu niti smanjivati, a kamoli ukidati prirez te na taj način rasteretiti plaće građana, kao što je, primjerice, napravio Grad Sveta Nedelja, piše Jutarnji.hr.

Subvencioniranje

Lokalne jedinice često su negodovale zbog poreznih izmjena koje je država uvodila jer su gubile prihode od SDP-ove do aktualne HDZ-ove Vlade. Kada je početkom 2017. na snagu stupila porezna reforma koja je podigla osobni odbitak na 3800 kuna, Vlada je iste godine kompenzacijskim mjerama od 1,3 milijarde kuna nadoknadila to jedinicama, a prošle godine omogućila im je na račun poreza na dohodak dodatnih 2,1 milijardu kuna, a sama je nadoknadila gubitak središnje države većim prihodima od PDV-a.

I dok je s jedne strane Vlada u poreznim izmjenama rasteretila građane i poduzetnike za 6,3 milijarde kuna, jedinice lokalne samouprave, unatoč povećanim prihodima i značajnom suficitu to ne planiraju.

Tako će građani Zagreba i dalje plaćati 18 posto prireza, Riječani i Splićani 15 posto, Osječani 13, a Zadrani 12 posto.

Smanjenje ili ukidanje prireza bila je i tema u predizbornoj kampanji za zadnje lokalne izbore 2017., ali sada to nitko ni ne spominje. Tadašnji zagrebački pročelnik za financije, Slavko Kojić, govorio je kako bi mogli ukinuti prirez kad bi se država odrekla svojeg dijela kolača od poreza na dohodak. To se i dogodilo, ali Zagrepčani i dalje plaćaju najveći prirez u državi. Grad Zagreb tako je prošle godine prikupio 841,5 milijuna kuna od prireza, država im je godišnje uzimala od poreza na dohodak oko 780 milijuna kuna, dok je njima ostajalo 3,75 milijardi kuna. To znači da je iznos kojeg se država odrekla od poreza na dohodak gotovo jednak onome koji se prikupi od prireza.

– Grad Zagreb nema u planu ukidanje ili smanjenje prireza jer bi to imalo utjecaj na smanjenje proračunskih prihoda, a ne bi imalo značajnijeg utjecaja na kategorije građana s nižim primanjima. Smanjenje ili ukidanje prireza značilo bi revidiranje socijalnih prava, bilo kroz direktna davanja, bilo kroz subvencioniranje usluga – tvrde u Gradu Zagrebu.

Doista, oni građani s manjim primanjima ne bi imali koristi od ukidanja prireza jer oni ni sad ne plaćaju porez na dohodak, no u Zagrebu je prosječna plaća sad 7200 kuna i kad bi se prirez ukinuo, građani s prosječnom plaćom koji nemaju olakšice za dijete imali bi svaki mjesec u novčaniku oko 200 kuna više. Čak i onima s neto plaćom od 5500 kuna ona bi se povećala za stotinjak kuna, dok bi roditelj jednog djeteta s prosječnom plaćom od 7500 kuna bez prireza imao veću plaću za 117 kuna.

Socijalne naknade

Prošlu su godinu u Zagrebu od poreza i prireza na dohodak uprihodili 4,7 milijardi kuna, što je za 435 milijuna kuna više nego 2017. godini. No u Gradu se pravdaju činjenicom da od prireza financiraju socijalne naknade, da su u 2017. izdvojili 742 milijuna kuna za nerazvijene jedinice (17 posto od poreza), da im Porezna uprava uzme 50 milijuna kuna naknada za obračun poreza te da su od 2014. do 2018. zbog poreznih izmjena kumulirali milijardu kuna gubitaka. Istodobno, država im je kompenzacijskim mjerama uplatila 225 milijuna kuna u 2017. i 2018. i time im nadoknadila gubitak.

Niti Grad Split nema namjeru ukidati ili smanjivati prirez od 15 posto. Prošle su godine prikupili gotovo 80 milijuna kuna, a kompenzacijskim mjerama Vlada im je za 2017. uplatila 10,5 milijuna kuna. Međutim, ne govore koliko su više ubrali od poreza na dohodak. U 2017. od poreza i prireza na dohodak prikupili su 346,5 milijuna kuna, a plan u proračunu za prošlu godinu bio je prikupiti 35,1 milijuna kuna više.

Grad Rijeka je pak u 2018. prikupila 63,3 milijuna kuna od prireza, a godinu ranije 3,3 milijuna kuna manje. Ukupno su u prošloj godini prikupili od poreza i prireza 328,5 milijuna kuna, što je više za 38,4 milijuna kuna u odnosu na 2017., no kada se zbroje plusevi i minusi, u Rijeci tvrde da su na dobitku oko 5,4 milijuna kuna. Država im je nadoknadila minus od 33 milijuna kuna, no tvrde da je 2017. ukinut i porez na tvrtku, zbog čega su ostali bez 7 milijuna kuna, a država im to nije nadoknadila. Napominju da kao i Zagreb 17 posto od poreza na dohodak uplaćuju u fond izravnanja (71,6 milijuna kuna).

– Zasad Grad ne razmatra mogućnost smanjenja ili ukidanja prireza s obzirom na to da smo u velikom investicijskom ciklusu. Iako ministar Marić vješto barata informacijom o povećanim izdvajanjima za lokalnu samoupravu u iznosu od čak 1,8 milijardi kuna, zaboravlja naglasiti da je većina tog novca otišla slabije razvijenim jedinicama dok su razvijeniji gradovi, poput Rijeke, ostali bez povećanja prihoda – poručuju u Rijeci.

Kompenzacijske mjere

Grad Osijek također neće mijenjati prirez. Oni su pak u prošloj godini od toga prikupili 38,4 milijuna kuna, a godinu ranije 33,4 milijuna kuna. Ukupno su od poreza na dohodak i prireza uprihodili 224 milijuna kuna, što je 28,2 milijuna kuna više nego godinu ranije, a država im je kompenzacijskim mjerama dala 14,8 milijuna kuna.

– Zasad ne planiramo ukidanje ili smanjenje prireza jer najranjivija skupina građana s najmanjim primanjima ne bi od toga imala koristi, a nastala bi šteta za proračun od kojega građani imaju koristi – tvrde u Gradu.

Ni Grad Zadar ne planira smanjenje ili ukidanje prireza. Po toj osnovi uprihodio je u 2018. godini 23,6 milijuna kuna, a tvrde da su sredstva koristili za kapitalna ulaganja i programe javnih potreba.

Oni su pak u prošloj godini uprihodili 147,5 milijuna kuna od poreza i prireza na dohodak, dok su 2017. imali 136,6 milijuna kuna.

– Kompenzacijskim mjerama prihodovali smo u 2017. godini 8,5 milijuna kuna plus 1,2 milijuna kuna isplaćenih u siječnju 2018., a to odgovara iznosu koji smo izgubili poreznom reformom – poručuju.

Dr. Željko Lovrinčević, Ekonomski institut: ‘Došlo je vrijeme da gradovi napokon rasterete građane’

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb slaže se s našom tezom da bi zbog povećanih prihoda jedinice trebale rasteretiti građane, bilo kroz smanjenje ili ukidanje prireza, bilo kroz jeftinije komunalne usluge.

– Zadnjim poreznim izmjenama popravile su svoj financijski položaj, a nije povećavan osobni odbitak, dohoci značajnije rastu uslijed promjena na tržištu rada, a plaće rastu i u javnom sektoru, ali najveći dio njih nije reagirao smanjenjem troška za građane. S druge strane, ne pada značajnije transfer središnje prema lokalnoj državi. Zato je došlo vrijeme ili da one smanje fiskalno opterećenje građana ili da središnja država prekine jedan dio sufinanciranja prema lokalnoj državi i na taj način ona dalje rastereti građane – poručuje Lovrinčević za Jutarnji.hr.