Predsjednik Vrhovnog suda: “Odvjetnik Korljan je zlorabio svoje mogućnosti”
Predsjednik Vrhovnog suda, Đuro Sessa, gostovao je u Newsroomu i komentirao slučaj “Daruvarac”.
Tko je zakazao u ovom slučaju?
Teško je reći, mogu reći da nije zakazao sud. Skandal ne odgovara pravom stanju stvari i generira atmosferu koja za budući ishod ovog postupka nije dobra. Zato što je već jednom Hrvatska imala sličnu situaciju. Nije bilo ovakvo kazneno djelo, nije bilo nasilje, radilo se o korupcijskom djelu, gdje su se u javnom prostoru svi izražavali o krivnji okrivljenog i prije nego je donesena presuda. On se obratio Europskom sudu za ljudska prava, koji je rekao da kad se s najviše razine komentira suđenje, onda to nije fer suđenje i vratio je slučaj nazad na početak.
Ovdje imamo snimku cijelog zločina.
I tamo je bila snimka. Predmet je bio na sudu nešto više od 4 mjeseca. Sud je, ja cijenim, obzirom na učestalost radnji koje je provodio, upravo pokazao da želi i da razumije svu težinu situacije u kojoj se našla žrtva i postupao je da zaštiti žrtvu maksimalno. U tom je postupku došlo do situacija koje nisu dozvolile sudu da nastavi postupak. Ono što se dogodilo je da su se dva puta tražila izuzeća sudaca. Tu se izgubilo neko vrijeme.
Je li to zloporaba mogućnosti od strane odvjetnika da odugovlači sa suđenjem?
Ja mislim da jest i bez obzira što kolega kaže da su njegovi zahtjevi bili osnovani, oni su svaki put odbijeni, dakle nisu bili osnovani. Institut izuzeća suca postoji zato da se sudac izuzme u trenutku kad se dovodi u pitanje njegovu objektivnost. Kad to postoji, sudac prvi sam traži izuzeće. Dvaput je to odbijeno, ako je jednom stavio izuzeće i odbijeno je, zašto je drugi put tražio? Nakon toga se dogodila nesreća sucu i pravila postupka nalažu da mora postupak početi ispočetka.
Je li po vama predsjednica suda počinila propust? Postavlja se i pitanje iskustva sutkinje Meštrović u ovakvim slučajevima kao i činjenica da odvjetnik u tom slučaju zastupa njezina supruga u drugom predmetu.
Predmeti se dodjeljuju nasumičnom dodjelom predmeta. Ovaj predmet je relativno poznat. U nekim drugim predmetima je odvjetnik imao predmete kod iste kolegice i to mu nije smetalo. Pravo se treba tumačiti zdravorazumski, zašto bi to njemu smetalo? Ako bi se trebao javiti netko kome bi to moglo smetati, to je trebao pitati državni odvjetnik.
Je li ipak pogriješila dodjelom predmeta?
Predsjednica suda nije mogla pogriješiti, jer nije ona dodijelila predmet, nego računalo. S obzirom da je kolega odvjetnik u nekim drugim predmetima također zastupao svoje stranke kod kolegice i nije bilo nikakvog problema, nije bilo nikakvog racionalnog, zdravorazumskog razloga da se to dogodi.
Ročište je zakazano za mjesec dana. Je li to primjereno djelovanje u ovom slučaju?
Ne mogu to sa sigurnošću reći, jer sudac nema samo taj predmet. Javnost pokušava razumjeti djelovanje suda gledajući serije. Sudac ima veliki broj predmeta i u tom slučaju on već možda ima okupiran svoj kalendar. Ja bih volio da je taj predmet zakazan ranije, jer bi se na taj način pokazalo, barem na simboličnoj razini, da postoji energičnost suda da to završi što prije.
Je li Državno odvjetništvo napravilo propust? Javnost se pita kako je moguće da polusatno iživljavanje nad žrtvom bude okvalificirano drugačije, a ne kao pokušaj ubojstva.
Ja nisam vidio optužnicu i nisam vidio koji je činjenični kompleks. Državni odvjetnik je rekao da je djelo dobro kvalificirano. Državno odvjetništvo nije sklono umanjivati težinu djela, prije uvećavati.