Sveučilišni profesor Radeka podupire ideju da se iz nekih škola izbaci povijest, zemljopis i biologija
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak najavila je svoju reformu obrazovanja na dva kolosijeka: eksperimentalnu provedbu “Škole za život” u kojoj sudjeluje 8500 učenika, 2000 učitelja i suradnika i 170 mentora, samo kao “uvod u frontalnu kurikularnu reformu za iduću godinu”, kao i eksperimentalni program dualnog obrazovanja za učenike strukovnih škola. U dualni model uključena su četiri trenutno deficitarna zanimanja: staklari, kozmetičari, prodavači i dimnjačari u trogodišnjim strukovnim školama. Kao najveći novum javnosti je predstavljena ideja da se povijest, geografija i biologija izbace iz nastavnog programa, prenosi Jutarnji.
Igor Radeka, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, pročelnik Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru, član ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu o tome kaže:
Naša osnovna škola daje veliko znanje pa redukcija u strukovnim školama ne bi trebala biti problem.
Dualni sustav obrazovanja predviđen je Nacionalnim strategijom za reforme kao i Nacionalnom strategijom za strukovno obrazovanje, u posebno Povjerenstvo za njegovu izradu bile su uključene i kolege iz sindikata koji su pratili proces i smatraju da ovaj dio reforme ide u dobrom smjeru. Dualni sustav temelji se na rezultatima europskog projekta koji je Hrvatska vodila koristeći iskustva Njemačke i Austrije te se eksperimentalno uveo u 11 škola za četiri zanimanja koja su se pokazala deficitarnima. Osnovna ideja je da se bitno smanji teorijski dio nastave, dakle manje općeobrazovnih sadržaja, hrvatskog, stranog jezika, matematike i informatike, a poveća praktični. Učenici jedan tjedan idu u školu, a drugi na praksu – i taj je koncept razrađen u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca. S poslodavcima kod kojih su učenici na praksi sklapaju se ugovori tako da im počinje teći i staž s krajnjim ciljem da se kod tih poslodavaca učenici na koncu i zaposle.
U procjeni vrijednosti dualnog obrazovanja valja imati na umu da su trogodišnje strukovne škole za spomenuta zanimanja završni dio obrazovanja nakon kojeg ne postoji mogućnost nastavka školovanja. Naše osnovnoškolsko obrazovanje daje veliko znanje i naknadna redukcija u trogodišnjim strukovnim školama ne bi trebala predstavljati veliki problem, tim više što je zamišljeno da učenici razumiju sadržaj, svladaju i ovladaju kako bi mogli sami dalje. Naravno da postoji dilema što ima prioritet: širina obrazovanja ili osposobljavanje stručnjaka, treba li žrtvovati širu naobrazbu zbog praktičnog rada. Ali, ona se na koncu svodi na praktično pitanje: koliko vremena uopće ima za sadržaje, a brojni zahtjevi idu za rasterećenjem programa. Mi se svi slažemo da su naši učenici bolji u teoriji negoli u praksi, odnosno da premalo znaju primijeniti svoja znanja. Dualnim sustavom želi se promijeniti taj koncept i pristup radu kako bi se pospješilo funkcionalno razumijevanje. Znamo li da istraživanja pokazuju da je više od 90 posto znanja naših učenika stečeno izvan nastave, onda je ključno da to promijenimo, s ciljem da učenicima damo solidnu osnovu, ali i ojačamo njihovu sposobnost za cjeloživotno učenje, po čemu je Hrvatska na začelju u Europskoj uniji – to je strukturni problem naše škole. Od nas je gora samo Bugarska. Dualno obrazovane je samo jedan od elemenata na putu te promjene; sadržaj je reduciran, ali s ciljem osnaživanja operativnog znanja.
