Iseljavanje iz Hrvatske poprimilo je razmjere epidemije, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku od 2013. godine do kraja 2017. iz Hrvatske se ukupno odselilo oko 150.000 građana. No, neke regije ipak rastu po broju stanovnika, poput Istre i Zagreba, a u nekima je depopulacija puno manje izražena nego u drugima.
Najnoviji podaci DZS-a o kretanju stanovništva po gradovima otkrivaju da je u nekim gradovima zamjetan trend doseljavanja stanovnika kako iz drugih hrvatskih gradova, tako i iz inozemstva, odakle se u Hrvatsku od 2013. godine doselilo 62 tisuće ljudi. Za to je zaslužan gospodarski razvoj i radna mjesta koja on otvara, pokrenut ponajprije turizmom u priobalnim dijelovima zemlje. Naime, čak devet od deset gradova s najvećim brojem doseljenih stanovnika su morski, a jedini kontinentalni među njima je Samobor, pokazuje analiza portala gradonačelnik.hr.
Grad koji, pak, najviše privlači i u kojega se u proteklih šest godina – od 2011. do kraja 2017. godine doselilo čak 1545 ljudi više nego što se odselilo je Dubrovnik koji je i ovim brojkama dodatno potvrdio i titulu najboljeg grada za život koju je osvojio u našem nedavnom izboru najboljih gradova.
Drugi na listi po podacima Zavoda za statistiku je Grad Kaštela, čiji se broj stanovnika povećao za 1345, a slijedi Solin, s 1299 stanovnika više. Četvrte su Vodice (612 stanovnika više), a na petom je mjestu Umag (562). Slijede Krk, Poreč, Novalja, Supetar i, kao deseti, jedini grad koji s kontinenta, Samobor.
Dubrovnik je grad koji je privukao najviše ljudi i iz Hrvatske, ali i iz inozemstva se u njega uselilo više ljudi nego što je iz njega u inozemstvo otišlo. Gradonačelnik Mato Franković kaže nam kako su to vrlo ohrabrujući podaci kojima uistinu moraju biti zadovoljni.
„Dubrovnik nudi pregršt mogućnosti za zaposlenje te ostvarenje osobnih planova pojedinaca i mladih obitelji. Najveći izazov, međutim, jest stjecanje vlastitog prostora za život. Zato je Grad Dubrovnik razvio izvorno dubrovački model stanogradnje uz desetgodišnji najam po povoljnim uvjetima te mogućnost otkupa nakon proteka tog roka, a nedavno je krenula izgradnja prva 43 stana po tom modelu. Stanovi su namijenjeni građanima bez riješenog stambenog pitanja. No, zbog snažnog priliva radne snage, prvenstveno u turizmu, najveći izazov za budućnost jest njihov kvalitetan smještaj. Dio problema riješit će se izgradnjom Studentskog doma u Dubrovniku jer će se značajan broj stanova osloboditi, a ova gradska uprava posvećena je i ostvarivanju uvjeta za širenje stambene zone. Vjerujem da će Dubrovnik u budućnosti biti još poželjniji za rad i život, ali i za studiranje”, kazao je Franković.
Gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović ističe, pak, kako je njegov grad osim zbog dobrog geografskog položaja (blizina Splita), poželjno mjesto za život i osnivanje obitelji zbog novih demografskih i pronatalitetnih mjera kojima grad želi zadržati mlade ljude.
„Samo u ovoj godini uložili smo milijun kuna u gradnju i opremanje novog dječjeg vrtića, a povećali smo i sufinanciranje vrtića. Također smo povećali jednokratnu naknadu za bebe za četvrto i svako slijedeće dijete u obitelji na 4000 kuna, a jedna od novih pronatalitetnih mjera je i naknada od 500 kuna za majke koje ostaju kod kuće do 3. godine djetetova života“, kaže Ivanović i dodaje kako su nedavno proveli anketu među građanima o interesu za kupnju stanova po programu POS-a, te su, zbog velikog interesa, odlučili osigurati zemljište za izgradnju stanova na području Rudina i dogovoriti s APN-om daljnju realizaciju programa.
Jedini kontinentalni grad među prvih 10
Grad Samobor jedini je od kontinentalnih gradova u top 10 po broju novopridošlih stanovnika. Gradonačelnik Krešo Beljak kaže kako se Samobor opredijelio razvijati kao grad po mjeri čovjeka, što potvrđuje i nedavno priznanje za treći najbolji grad po kvaliteti života koje su dobili u našem izboru najgradova u Hrvatskoj.
„To dokazuje kako je Samobor grad iz kojeg se ne odlazi, a o čemu svjedoči i kontinuirani porast broja stanovnika. Baš nasuprot, Samobor je grad u koji se dolazi. Prvenstveno je to zbog dobrog okruženja za rast i razvoj djece, ulaganja u obrazovanje i gospodarstvo, kvalitete kulturnih i sportskih sadržaja, ali i visoke razine sigurnosti. Svakako je ovdje bitno istaknuti i to da je Samobor jedini veliki grad bez prireza što potiče doseljavanje novih stanovnika i obitelji koje ovdje pronalaze sve što im je potrebno za miran, ali ispunjen život“, kaže gradonačelnik Krešo Beljak.
Mali gradovi u postotku najviše rastu
Novalja je na osmom mjestu po broju novopridošlica (396), no taj je broj stavlja na drugo mjesto po postotku u odnosu na broj stanovnika, odmah iza Visa. Broj stanovnika od 2011. godine povećao joj se za 10,8 posto. Gradonačelnik Ante Dabo kaže da trend doseljavanja u Novalju traje već 20 godina i s ponosom ističe da su se doseljenici dobro integrirali u društvo, mnogi od njih u Novalji osnovali obitelji i da se njihova djeca danas osjećaju Novaljcima.
„Želimo te mlade obitelji zadržati ovdje, jako su nam važni. U današnjoj situaciji kad je depopulacija otoka trend, nama mladi ostaju i drugi dolaze i pokušavamo to osnažiti“, kaže Dabo. Zbog toga je grad krenuo u izgradnju POS-ove zgrade za mlade obitelji, te očekuje 60-70 zahtjeva za kupnju stanova. Ističe da je pokretač svega turizam, koji je osnažio i trgovinu i graditeljstvo, najjače gospodarske grane u tom području. Radne snage nedostaje, te je i ovo ljeto bilo puno radnika s istoka Europe, iz Bugarske, Srbije, BiH, kaže. Grd Novalja gradi i poduzetnički inkubator, ne bi li proširila djelatnosti, a Dabo ističe da su se neke mlade obitelji okrenule stočarstvu, ovčarstvu i sirarstvu, što je postalo vrlo unosno.
Poslije Visa i Novalje, na popisu 10 gradova koji su u postotku dobili najviše novih stanovnika su još redom mali gradovi iz priobalja: Supetar, Krk, Nin, Stari Grad, Novigrad Istarski, Vodice, Hvar i Komiža, pokazuje analiza portala gradonačelnik.hr.
I stranci najviše vole Dubrovnik
Na popisu gradova koji su privukli najviše stranih državljana vodi Dubrovnik (267 stanovnika više je doselilo u taj grad nego što je iz njega iselilo), a slijedi ga Split (211). Treći je Umag čiji gradonačelnik Vili Bassanese kaže da je u posljednjih desetak godina uloženo puno truda i rada u samoodrživost grada i izgradnju kvalitete života u Umagu.
„S ponosom tvrdim kako je Umag jedan od najpoželjnijih gradova za život u državi, grad koji nudi sigurnost i perspektivu zbog detaljno izgrađenog sustava. Polazeći od ulaganja u obrazovanje te skrbi i pogodnosti za djecu, mlade i umirovljenike, uz niz infrastrukturnih i gospodarskih rješenja, Umag prednjači na listi gradova s najkvalitetnijim uvjetima života te svojim stanovnicima pruža održive uvjete odrastanja, rada i življenja. A kada jedan grad najveći dio svog Proračuna ulaže u obrazovanje i zadovoljava sve uvjete kvalitetnog života, onda u tom gradu i ostajete“, poentira Bassanese.
Četvrti na popisu je također jedan istarski grad, Rovinj, što ne čudi jer je Istra jedina hrvatska županija u koju više ljudi doseljava iz inozemstva nego što iz nje u inozemstvo iseljava. U razdoblju od 2013. do 2017. godine čak 682 osobe više je u Istru uselilo iz inozemstva, nego što je njezinih građana odlučilo napustiti Hrvatsku.
„Istarska županija otvorena je i gospodarski konkurentna regija, prepoznatljive kulturne baštine i regionalnog identiteta, visokog obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog standarda, koja se zalaže za ujednačen i održiv razvoj te zaštitu okoliša“, kazao je gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga, istaknuvši kako se prosječan broj nezaposlenih u gradu smanjuje iz godine u godinu – sa 660 2012. godine, na 298 ove godine.
Ne odlaze ‘trbuhom za kruhom’
Na popisu 10 gradova koji su više stanovnika privukli iz inozemstva nego što je iz njih u inozemstvo odselilo su još, na petom mjestu, Hvar, potom Stari Grad, Supetar, Vodnjan, Komiža i Cres. Upravo iz Cresa za ističu gospodarstvo kao pokretač doseljavanja i ostanka ljudi u njihovom gradu. Kristijan Jurjako, gradonačelnik Cresa kaže kako taj grad na vrijeme projektira i izgrađuje potrebnu infrastrukturu kako bi pratio investitore, u poslovnim zonama daje popust na komunalni doprinos, a zemljište u poslovnim zonama daje proizvodnim djelatnostima kroz pravo građenja, čime im olakšava ulazak u investiciju.
„Kao otvorena multikulturalna sredina rado primamo ne samo nove radnike već i njihove obitelji, kao i sve koji su spremi živjeti na najvećem hrvatskom otoku. Budući da se na Cresu otvaraju nova radna mjesta, mimoišao nas je val iseljavanja u inozemstvo i ‘na prste jedne ruke’ mogu se nabrojati naši sugrađani koji su otišli trbuhom za kruhom u inozemstvo“, zaključuje gradonačelnik Cresa Jurjako.