Punoljetni Kanađani od srijede legalno mogu kupiti do 30 grama osušene marihuane odjednom, a ovisno o gradu/pokrajini u kojoj žive “travu” mogu pušiti u svim prostorima gdje je dopušteno i pušenje duhana te određenu količinu mogu i sami uzgajati.
Neka od ograničenja za konzumaciju marihuane su udaljenost od dječjih igrališta, bolnica, škola i slično, zabrana korištenja u vožnji, a iznajmljivači stanova donose svoja pravila hoće li dopustiti konzumaciju marihuane. Cijena grama marihuane je oko devet dolara, država je objavila kako će godišnje uprihoditi oko 400 milijuna uime poreza, a 75 posto tog novca ide lokalnim vlastima te se izuzev novca kao argument za legalizaciju navodi dokidanje crnog tržišta.
Razvoj anksioznosti No kanadski liječnici, konkretno psihijatri okupljeni u tamošnje stručno udruženje, protive se ovakvoj političkoj odluci što je stav i hrvatske medicinske struke. Liječnici upozoravaju da konzumacija kanabisa, posebice mladih odnosno tinejdžera dokazano uzrokuje strukturalne i funkcionalne promjene mozga u razvoju. Inače, Kanada je jedna od zemalja u kojoj je najveći broj uživatelja marihuane na svijetu te se na tu drogu godišnje potroši, kako prenose tamošnji mediji, 5,7 milijardi kanadskih dolara.
– Hrvatska nije spremna za legalizaciju, mi nemamo instrumente u državi i institucijama koji će zaštititi mlade ljude. Bilo kakva legalizacija kod nas bi dovela do loših posljedica. Marihuana je blaga droga koja kod većine neće napraviti štetu, ali ima dva opasna svojstva: pospješuje razvoj anksioznih poremećaja i šizofrenije te je, raširi li se u populaciji, ulazna droga za teške droge. Mladi s emocionalnim problemima uzimaju marihuanu kako bi ih riješili, ali takva mlada osoba za šest mjeseci posegnut će za nečim drugim. Mora se misliti na ranjive, emocionalno bolesne, na mlade ljude i djecu, smatram da je njihova zaštita veća i važnija nego princip slobode – objašnjava za Večernji list doc. dr. sc. Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče, dodajući da je ovo pitanje postalo više političko nego medicinsko što nije dobro.
Nije učestala, ali liječnicima psihijatrima poznata je i ovisnost o marihuani. Posljedice učestale konzumacije, izuzev navedenih, su psihoze i psihotični poremećaji koje su u Hrvatskoj u porastu upravo zbog korištenja marihuane.
– To se može zlorabiti. Kanabis je vrlo opasan kod mladih ljudi jer danas imamo porast psihoza i psihotičnih poremećaja kod mladih više od 20 posto. Kod njih se psihoza javlja kao posljedica uzimanja marihuane. Drugo je medicinsko pitanje korištenja kod nekih teških bolesti kod kojih bi kanabis mogao pomoći da ljude manje boli, ali to treba jasno i strogo razlučiti te ograničiti tako da se dopusti samo tim pacijentima kojima može pomoći da se lakše nose s bolesti – govori dr. Igor Filipčić, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan na zagrebačkom Jankomiru.
Skupine pacijenata koje navodi dr. Filipčić su onkološki bolesnici ili primjerice ljudi koji pate od nekih neuroloških neizlječivih bolesti. Unazad tri godine u nas je, podsjetimo, za pojedine dijagnoze postala dostupnom terapija tj. lijekovi na bazi medicinskog kanabisa. Ti su se lijekovi uvozili upravo iz Kanade, a kasnije se pokazalo da interes zapravo baš i nije velik. “Isplivalo” je potom i da je njihova učinkovitost dvojbena, a kako će objasniti doc. prim. dr. sc. Vladimira Vuletić, tu ima svakakvih molekula i nisu svi preparati učinkoviti.
– Sve te supstance koje se tehnički osiguravaju nisu uvijek pouzdane. Dokazi za učinkovitost su zadnji stupanj dokaza odnosno nisu znanstveno čvrsti, ali postoje neke preporuke za korištenje lijekova na bazi kanabisa kod multiple skleroze u fazama kada je pacijent jako onesposobljen ili kod glaukoma, no to ne ulazi u redovnu terapiju – pojašnjava predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka.