Mirovinskom reformom zaoštravaju se i pravila koja reguliraju tzv. beneficirani staž. Riječ o fizički i/ili psihički osobito zahtjevnim radnim mjestima na kojima teški uvjeti rada često uzrokuju profesionalne bolesti, unatoč tome što su primijenjene odgovarajuće mjere zaštite na radu. Stoga se radnicima koji obavljaju takve poslove omogućuje raniji odlazak u mirovinu na način da im se prizna staž s povećanim trajanjem.
Prema postojećim pravilima, beneficije se priznaju za 11 zanimanja i 95 ranih mjesta u rudarstvu, industriji, građevinarstvu, prometu, šumarstvu i pomorskom ribarstvu. Trenutno beneficije koristi 25.000 osiguranika, od čega najveći broj obuhvaćaju vozači teških teretnih vozila (oko 10.700), vozači autobusa u gradskom i međugradskom prometu (oko 4100), strojovođe (oko 1000) te šumski sjekači (oko 1700), piše tportal.hr.
Pritom treba naglasiti da u ovaj broj nisu uključene osobe kojima je staž osiguranja s povećanim trajanjem reguliran drugim posebnim propisima (npr. pomorci, vatrogasci, djelatne vojne osobe, policijski službenici, pirotehničari…).
Ovisno o stupnju povećanja staža, snižava se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to minimalno po jednu godinu za svakih šest godina staža, a maksimalno po jednu godinu za svake tri godine staža.
Stručnjaci Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu proveli su stručnu reviziju svih radnih mjesta i zanimanja s beneficiranim stažem te su utvrdili da na određenom broju radnih mjesta nema zaposlenih radnika s obzirom na to da zbog napretka tehnologije više nema potrebe za takvim radnim mjestima.
Na temelju rezultata provedene analize odlučeno je da se u sklopu mirovinske reforme beneficirani staž ukine za 43 skupine radnih mjesta. Tako je, primjerice, potpuno izbačena djelatnost rudarstva s pet radnih mjesta s obzirom na to da je posljednji hrvatski rudnik (jama Tupljak u Istri) ugašen 1999. godine. S liste su skinuta i radna mjesta u proizvodnji nemetala, olovnih akumulatora, ferolegura i elektroda sl.
Također, revizija je pokazala da su na određenim radnim mjestima razvojem tehnologije, modernizacijom tehnoloških procesa, unapređenjem sigurnosnih i drugih uvjeta rada te primjenom adekvatnih općih i posebnih mjera zaštite na radu smanjeni rizici i štetnost utjecaja na zdravlje pa je tako smanjena i potreba korištenja beneficiranog staža. Stoga je za 19 skupina radnih mjesta umanjen postojeći stupanj beneficija.
Značajno rezanje beneficija predviđeno je za zaposlene u sektoru prometa. U cestovnom prometu beneficije su smanjene vozačima teretnih vozilaiznad 7,5 tona, koji su dosad za odrađenih 12 mjeseci dobivali 15 mjeseci staža, a ubuduće će imati pravo na 14 mjeseci. Na taj način njihove beneficije izjednačavaju se s beneficijama vozača autobusa i tramvaja, koje ostaju nepromijenjene.
U željezničkom prometu povećani staž smanjuje se na većem broju radnih mjesta (strojovođe, manevristi, prometnici, pregledači vagona). Tako će strojovođe za odrađenih 12 mjeseci, umjesto sadašnjih 18 mjeseci, dobivati 16 mjeseci staža, a prometnicima i manevristima će se umjesto 16 mjeseci priznati 14 mjeseci.
U brodogradnji su najviše srezane beneficije zaposlenicima koji rade na čišćenju hrđe i premazivanju brodskih elemenata te će na 12 odrađenih mjeseci dobivati dva dodatna mjeseca staža umjesto četiri. Za jedan mjesec (s 15 na 14 mjeseci) smanjen je beneficirani staž brodomonterima, brodoskelarima, elektrozavarivačima i plinskim rezačima.
Što se tiče zanimanja s beneficiranim stažem u sektoru zračnog prijevoza,pravo na beneficije ukinuto je radiotelegrafistima, navigatorima leta i zrakoplovnim mehaničarima, a priznato voditeljima i članovima kabinske posade zrakoplova.
Pravo na maksimalnu beneficiju od 18 mjeseci staža za odrađenih 12 mjeseci ostalo je plesačima, opernim solistima, roniocima, pilotima te nastavnicima padobranstva.
Na beneficirani staž imaju pravo i radno sposobne osobe s invaliditetom. Riječ je o slijepim osobama, osobama oboljelima od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljelima od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze i srodnih bolesti, reumatoidnog artritisa, gluhim osobama i osobama kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica.
U sklopu reforme predlaže se i proširenje kruga osiguranika tako da se beneficirani staž prizna i oboljelima od drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva te gluhoslijepim osobama, piše tportal.hr.
