Žene s mlađim bratom imaju veću vjerojatnost da rade u zanimanjima u kojima dominiraju žene i da biraju tradicionalnijeg partnera. Za njih je 7,4% manje vjerojatno da će raditi u znanosti i tehnologiji (STEM), u zanimanjima u kojima su muškarci još dominantni i obično bolje plaćeni.
Pokazalo je to istraživanje Anne Ardila Brenøe sa sveučilišta u Zürichu i Instituta za studij rada (IZA) u Bonnu koje se temelji na podacima prikupljanim u Danskoj u razdoblju duljem od 20 godina. Brenøe je usporedila prvorođene žene koje su imale mlađeg brata sa ženama koje su imale drugorođenu sestru.
Kako je obitelj sastavni dio socijalizacije djeteta, spol djece može imati presudan utjecaj na način na koji braća i sestre međusobno komuniciraju i kakve interakcije imaju roditelji s djecom.
Istraživanje se temelji na podacima prikupljanim u Danskoj dulje od 20 godina, što studiji daje dodatnu vrijednost. Danska je zemlja koja u svim aspektima ima jednak tretman djevojčica i dječaka, u obitelji, školi, općenito u društvu. Bogati su, te je u ovom slučaju isključeno objašnjenje da roditelji više novca ulažu u mušku nego u žensku djecu. Za hrvatske društvene prilike je to istraživanje vrlo poučno. Vidimo da je podzastupljenost žena u STEM području, kada mu se pristupa bez ideologiziranja, politikantstva, rodnog ili bilo kakvog aktivizma, moguće objasniti samo i isključivo unutar znanstvenog okvira.
I u naprednim, socijalno osjetljivim državama poput Danske, rađanje i odrastanje djevojčica i dječaka obilježeno je obiteljskim prigodama i utjecajima. Red rođenja i spolna struktura braće i sestara djeluju na odrastanje sistematski. U kontekstu STEM-a, u slučaju djevojčica to je rezultiralo smanjenjem šanse da će se odlučiti za STEM zanimanja”, komentira istraživanje Josip Burušić, doktor psihologije i stručnjak iz Instituta Ivo Pilar koji se bavi obrazovanjem, piše Vecernji.hr.