Prijedlog mirovinske reforme uskoro će u javnu raspravu, o čemu su u ponedjeljak razgovarali ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić i sindikati. No sastanak je kratko trajao jer su ga sindikati napustili. Nezadovoljni su jer kažu da Vlada uopće nije spremna pregovarati o ključnim pitanjima, poput dobi za odlazak u mirovinu i kažnjavanja prijevremenog umirovljenja.
Ministar Pavić ponavlja da prosječan hrvatski građanin ide prerano u mirovinu i da je sadašnje stanje sustava neodrživo. Stoga oni ključni parametri nisu se previše mijenjali.
U Vladi ne odustaju od toga da se ubrza tempo i što prije dođe do točke u kojoj će svi, i muškarci i žene, raditi do 67. godine. Danas je situacija takva da žene idu u redovitu mirovinu sa 62 godine, muškarci sa 65. Plan da svi rade do 67. godine trebao se realizirati do 2038., no taj Vladin prijedlog predviđa da se to dogodi mnogo prije – već 2031 godine.
Prijevremena mirovina – za svaku godinu 4 posto niža mirovina
Stroža pravila predviđena su za one koji budu željeli u prijevremenu mirovinu jer se građane želi što dulje ostaviti na tržištu rada. Kazna za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja iznosit će 0,34 posto, a to znači da će mirovina za svaku godinu ranijeg odlaska biti manja za više od 4 posto.
Oni koji planiraju u prijevremenu mirovinu čim im to bude dopušteno, imat će čak 20 posto niže mirovine. Kombinacija ovih dviju promjena ključni je razlog zbog kojeg sindikati najavljuju prosvjede.
Vlada planira i osnivanje novoga osiguravajućeg društva jer nije zadovoljna kako trenutačno društvo funkcionira.
Pojednostavljeno – svakom građaninu, koji uplaćuje novac u drugi stup, kad ode u mirovinu ta se sredstva prebacuju u mirovinsko osiguravateljsko društvo koje za to naplaćuje naknadu od 5 posto, javlja HRT.
U Vladi smatraju da je ta naknada previsoka pa će unutar Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje osnovati novo društvo, koje će, smatraju, biti učinkovitije i koje će naplaćivati nižu naknadu.
Zasad ostaje otvoreno kakva je sudbina drugog stupa. Iako u Vladi tvrde da ga namjeravaju ojačati i povećati izdvajanja za njega, veliko je pitanje hoće li on imati smisla ako pravo na dodatak od 27% budu imali samo oni koji pristanu prebaciti novac u prvi stup, odnosno dati ga na raspolaganje državi.