U Hrvatskoj je u postupak razdvajanja zavoda za hitnu medicinu od domova zdravlja uloženo 60 milijuna eura, a dobili smo samo nove ravnatelje i dodatnu administraciju, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare u Vinkovcima predsjednik Hrvatskog sindikata hitne medicine i Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći Danijel Šota.
‘Struka je svojedobno godinu dana radila na cjelovitom prijedlogu reorganizacije hitne službe i hitnog bolničkog prijema, predala ga, no taj prijedlog već dvije godine stoji, a o potrebi reorganizacije jedva se govori’, rekao je Šota istaknuvši da 90 posto hitnog bolničkog prijema čine nehitni pacijenti koji guše rad.
Posebno je naglasio činjenicu da je sanitetski prijevoz u pola države ostao pri domovima zdravlja, a u drugoj polovici pri zavodima za hitnu medicinu.
‘Potrebna je reorganizacija hitne službe s kompetencijama rada pojedinih članova medicinske ekipe. Kompetencije koje sada imaju ‘timovi 2′ trebale bi biti veće, sada nisu dostatne i to se pokazalo pri nedavnoj tragediji u Zaprešiću’, ustvrdio je Šota rekavši da ljudi koji godinama rade na hitnoj pomoći moraju dobiti kompetencije s kojima mogu nešto i napraviti.
U inozemstvu postoje paramedici, ne samo u Americi već gotovo i u cijeloj Europi, gdje liječnika u hitnoj službi nema jer ne žele u njoj raditi cijeli radni vijek, no postoji dobro osposobljen srednje ili više obrazovan medicinski kadar, rekao je istaknuvši da ti ljudi imaju kompetencije, posao obavljaju profesionalno i znaju kako postupati u pojedinim slučajevima.
Sustav hitne medicinske pomoći i sanitetskog prijevoza treba objediniti, a o tome i drugim mjerama cjelovite reorganizacije hitne službe, najavio je Šota, govorit će se i na 22. kongresu Hrvatske udruge djelatnika Hitne medicinske pomoći s međunarodnim pozivom, koji će se održati od 18. do 21. listopada u Vinkovcima.
Novinarima se obratio i Robert Vučković iz Doma zdravlja Vukovar rekavši da bi sanitetski prijevoz trebao biti tzv. hladni prijevoz, za prijevoz pacijenata do kuće ili bolnice, no vrlo često postaje “tim 1” s liječnikom, pacijentom u kritičnom stanju koji se prevozi pod rotacijom i zvučnom sirenom do, primjerice KBC Osijek, iako je to protivno propisima i zakonu.
Upozorio je da vozač sanitetskog prijevoza ima koeficijent za plaću od 0.77, a domar u Domu zdravlja 0,86. Uz ovo velike su razlike na plaći vozača u različitim gradovima i regijama.
Josip Požega iz Doma zdravlja u Požegi istaknuo je da je kao vozač Sanitetskog prijevoza prošli mjesec u 21 radni dan prešao 8000 kilometara i pri tom prevezao nebrojeno pacijenata s tim da je 95 posto radnog vremena bio sam, a pacijent u vozilu ili više njih bez kontrole.
