Hrvatski turizam u ovoj je sezoni dodatno učvrstio smjer kojim ide u zadnje tri, prilično uspješne godine, sa stagnacijom i gotovo padom hotelskog segmenta u korist obiteljskog smještaja i nekomercijalnih vikendica, te daljnjim jačanjem obiteljskog turizma koji je prema grubim procjenama dosegnuo više od 50 posto udjela u ukupnom prometu.
Također, i dalje smo destinacija sunca i mora, sa i dalje slabim pomacima na kontinentu, osim Grada Zagreba koji se ove godine više nego ranije pokazao kao iznimka te je za sad najveći dobitnik 2018. godine. Također, podaci za kolovoz koje je jučer pustila Hrvatska turistička zajednica potvrdili su nagađanja da je u Hrvatska u top sezoni ove godine imala stagnaciju, te je za rast ukupnog godišnjeg prometa zaslužna tek predsezona.
Naime, prema podacima sustava eVisitor Hrvatske turističke zajednice, u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza ostvareno 15,7 milijuna dolazaka (+5 posto) i 88,5 milijuna noćenja (+4 posto). Nakon srpnja koji je ponovio lanjski promet, u kolovozu je bilo 4,6 milijuna dolazaka i 32,1 milijun noćenja što u usporedbi s kolovozom 2017. godine predstavlja porast od 3 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima. Iako se u Hrvatskoj godinama za mjerilo uspješnosti turizma uzimaju fizički pokazatelji, ministar turizma Gari Cappelli sada ističe da je vrijeme da prestane takav trend. Najavio je ujedno da će krajem godine biti dovršena izrada turističke satelitske bilance, koja će pokazati ekonomske učinke turizma na gospodarstvo, prenosi Poslovni.
“Nadam se kako ćemo u javnom prostoru prestati brojati dolaske i noćenja koji ne mogu biti mjerilo uspješnosti, jer podaci o dolascima ne govore o ostvarenoj vrijednosti koja je s njima dobivena, a ostvarena noćenja ne pružaju podatke o dnevnoj potražnji turista. Ne želimo masovnost i razvijamo se u skladu s našom strategijom koja je usmjerena na održivost turizma, izjavio je jučer ministar. Najveći rast prometa na Jadranu je od početka godine do početka rujna su imale Splitsko dalmatinska i Dubrovačko neretvanska (7 posto) i Zadarska županija (5 posto). Tijekom osam mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (24 milijuna), zahvaljujući najvećem broju kampova. Na kontinentu je, ne uključujući Zagreb, 1,6 milijuna noćenja, što i dalje nije ni dva posto od ukupnog broja noćenja.
Zagreb se približio milijunu dolazaka do kraja kolovoza. Zagreb je od početka godine imao 1,6 milijuna noćenja, što je 11 posto više nego lani. Na kontinentu se izdvaja i Zagrebačka županija, koja je imala skok broja noćenja za 29 posto (133 tisuća noćenja). U TZ zagrebačke županije ističu da se rast može povezati s blizinom grada Zagreba, otvaranjem novih hotela u Velikoj Gorici i Jaski, ali i otvarenjem novog Designer Outleta u Rugvici. Iz HTZ-a smo saznali da više od 50 posto gostiju u prvih osam mjeseci predstavljaju maloljetne osobe te oni u dobnoj skupini između 30 i 50 godina, što su dobne skupine specifične za obiteljski turizam.
Taj je udjel grubom računicom na temelju podataka eVisitora, prije dvije godine bio oko 40 posto. Skupina do 60 godine, a tu spada dobar dio takozvane generacije “empty nesters” (roditelji s odraslom djecom koji putuju sami) ostvarila je ove godine 12 milijuna noćenja, oko 11 milijuna noćenja oni stariji od 60. Statistika pokazuje da je hotelski biznis u Hrvatskoj ove godine stagnirao, a najveći rast imali su privatni smještaj i nekomercijalni smještaj, takozvani vikendaši.
U hotelima je realizirano 5,3 milijuna dolazaka, što je oko 33,6 posto od ukupnog broja dolazaka, te 19 milijuna noćenja, što je neznatno više nego lani, a predstavlja 21 posto ukupnih noćenja. Za usporedbu, pred dvije godine hotelska noćenja imala su za gotovo dva postotna poena veći udjel u ukupnom broju noćenja. Najveći rast ukupnog prometa od 9 posto u dolascima i 6 posto u noćenjima imao je obiteljski smještaj (dva milijuna dolazaka više nego lani), što je doduše znatno manje od rasta broja objekata u ovom segmentu od 13 posto u odnosu na lani.
U obiteljskom smještaju ove godine ostvareno je 37 posto ukupnog broja noćenja, što je za jedan posto veći udjel nego pred dvije godine. Kampovi predstavljaju treći segment po opsegu prometa, sa 16, 3 milijuna noćenja nego lani, što je skoro isto kao lani. U oko 240 tisuća kreveta u kampovima ovog se ljeta odmaralo oko 2,5 milijuna ljudi koji su napravili 16,3 milijuna noćenja, jednako kao i lani, iako je ove godine otvoreno oko 60 novih kampova. Nešto više od 10 milijuna noćenja ove su godine napravili vlasnici kuća za odmor, što je za 1,5 milijun noćenja više nego u 2016. godini, te oko 6 posto više nego lani.
