Val ekstremnih vrućina koji je zahvatio Europu, ponajviše Španjolsku i Portugal, odnio je prve živote. U Španjolskoj su umrle tri osobe, a vrhunac toplinskog vala očekuje se tijekom današnjeg dana.
Diljem Portugala na snazi je upozorenje najvišeg stupnja zbog vrućina. Temperature bi danas mogle rasti i do 49 Celzijevih stupnjeva, što znači da bi mogao biti srušen povijesni rekord iz 1977. godine – tada je u Ateni izmjereno rekordnih 47 Celzijevih stupnjeva. Već u 10 sati ujutro u dijelovima Španjolske i Portugala izmjereno je 38 Celzijevih stupnjeva, javlja Index.
Ekstremne vrućine od Španjolske do Finske
Velike vrućine zahvatile su područja od Španjolske do Finske. Ledenjak na švedskoj planini Kebnekaise toliko se otopio na ljetnim arktičkim temperaturama da više nije najviši vrh u toj zemlji.
“Strašno”, rekla je Gunhild Ninis Rosqvist, profesorica geografije na Sveučilištu u Stockholmu koje godinama mjeri visinu ledenjaka u sklopu istraživanja o klimatskim promjenama.
“Ovaj ledenjak je simbol svih ledenjaka svijeta. Cijeli okoliš se topi, snijeg se topi, a to utječe na kompletan ekosustav: biljke, životinje, klimu, sve”, kaže Rosqvist. “Ovdje se klimatske promjene tako jasno vide”, dodaje.
Nismo pripremljeni za ovakve vrućine
Temperature zraka iznad 30 stupnjeva u ovo doba godine nisu ništa neobično za Hrvatsku, međutim sparinu nije jednostavno podnijeti.
Pirenejski poluotok pogođen je pravim toplinskim valom, a sjever Europe apsolutno je nepripremljen za vrućine kakve su osjetili ovoga ljeta.
“Ovo je malo neobičniji toplinski val nego što inače dolazi. Lani u ovo doba smo ih već imali 4-5. Ovo je tek prvi pravi i nije najjači niti ekstremniji po apsolutnim temperaturama, ali po rasprostranjenosti, ovo je jedan od najvećih toplinskih valova”, rekao je u razgovoru za HRT meteorolog Branko Grisogono te istaknuo da je prije mjesec i pol na sjeveru Norveške oko 9.30 ujutro temperatura bila preko 30 stupnjeva.
“Vrijeme se mijenja brže nego što su predviđali i najveći skeptici”
“Jako je puno energije u sustavu i vrijeme se mijenja brže nego što su predviđali i najveći skeptici”, rekao je.
Ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan Picek rekla je da su to sustavi cirkulacija u sjevernoj atmosferi koji već traju nekoliko mjeseci. “Skandinavija je pogođena već od svibnja ekstremnim sušama i to je rezultiralo šumskim požarima i društvo je za to nespremno, za razliku od Sredozemlja i naših krajeva gdje su ove vrućine gotovo uobičajene za ovo doba godine”, objašnjava.
Ovako nešto nije viđeno 50 godina
Na pitanje ima li 35 stupnjeva kod nas i 35 stupnjeva sjevernije isti utjecaj, ravnateljica DHMZ-a rekla je da nema.
“Naše društvo je na to prilagođeno, pogotovo južniji dio, što za sjeverozapad Europe i Skandinaviju nije slučaj. Temperature kao što su sada, već niz mjeseci iznad 25 stupnjeva, pa i preko 30 uz ekstremnu sušu, moram reći da su to ekstremne prilike i kolege iz norveške meteorološke službe kažu da više od 50 godina nisu imali prilike doživjeti ovakve vremenske prilike”, kazala je.
Meteorolog Grisogono rekao je da se s globalnim zatopljenjem od primjerice 1,5 stupnjeva do kraja ovog stoljeća povećava rizik za toplinske valove za 2-7 puta, ovisno koji dio sjeverne hemisfere gledamo.
“Mi smo prilično bahato i nespremno krenuli u ovo što se događa s vremenom. Globalno zatopljenje je činjenica i moramo jako paziti što će se dogoditi idućih 10-20 godina jer ako prebacimo nekakve norme zagrijavanja, dogodit će se niz nepovratnih efekata u Jadranu, Sredozemlju, Atlantiku, Pacifiku s biljnim i životinjskim vrstama. Malo se previše igramo. Moramo početi ozbiljnije djelovati”, kazao je.
