U Hrvatskoj deveti nakon punih sedam turističkih mjeseci, a u mjesecu srpnju sjajan treći (iza Rovinja i Medulina) – ovo su turistički rezultati otoka Vira koji je sa gotovo 900 tisuća noćenja i više od 67 tisuća dolazaka u srpnju rasturio ranije rekordne podatke turističkog prometa, pa sada nakon sedam turističkih mjeseci ima ukupno 1.254.903 turističkih noćenja i 98.046 dolazaka domaćih i inozemnih gostiju. Ove brojke predstavljaju rekordno hrvatsko povećanje noćenja od siječnja do kraja srpnja za 34,4 posto (lani u istom periodu 933.534) i dolazaka za 25,9 posto (lani 77.856), što je nastavak sjajnog trenda povećanja brojki koji otok prati još od siječnja. Radi usporedbe, prema podacima sustava eVisitor koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ostvareno 11,1 milijuna dolazaka (povećanje od 6 posto) i 56,3 milijuna noćenja (također 6 posto povećanje), a najveći promet ostvarili su Nijemci (10,5 milijuna noćenja), Slovenci (6,1), Austrijanci (4,3), Poljaci (3,5) i Česi (3,2). Još bolje o izrazitom virskom rastu govore usporedni podaci ostalih elitnih destinacija: Dubrovnik ima rast noćenja od 3,93 posto i dolazaka 6,28 posto; Rovinj 8,87 posto više noćenja i 11,4 posto više dolazaka turista, Poreč svega 0,44 posto rasta noćenja te čak nešto manje dolazaka nego lani, Medulin bilježi 4,55 posto rast noćenja i 5,11 posto rast dolazaka, Umag 2,57 posto više noćenja i 0,7 posto dolazaka itd. Zapravo, najbliži Viru iz hrvatskih „top 50“ destinacija su najmanje trostruko (noćenja) i dvostruko (dolasci) slabiji Zagreb s 11,2 posto rasta noćenja i 9,2 posto rasta dolazaka, Labin s 9,50 posto rasta u noćenjima i 13,8 posto rasta dolazaka, gore spomenuti Rovinj te Punat s 8,18 posto više noćenja nego lani i 11,5 posto dolazaka više.
– Virske brojke su daleko najbolje i govore kako smo destinacija s najvećim rastom u Hrvatskoj te kako ćemo dva milijuna noćenja doseći puno prije nego lani. Kada smo krenuli s brendiranjem naše destinacije i sa stvaranjem virskog turističkog proizvoda, prvi cilj nam je bio dosegnuti milijun noćenja i ući među „top 20“ hrvatskih turističkih destinacija – govori prvi čovjek Vira Kristijan Kapović. Ambiciozni planovi virskog načelnika i Općine Vir zajedno s destinacijskom menadžment kompanijom „Vir turizam“ tu nisu stali. Sve bolji pokazatelji turističkog prometa, promidžbena kampanja koju je Vir unazad pet godina imao širom Europe i stvaranje prepoznatljivog virskog turističkog proizvoda, omogućili su otoku da ne ovisi o hirovima tržišta, već da ga stvori, zadrži i razvija.
– Brzo smo pomicali granice onoga što želimo. Sljedeći cilj nam je bio dva milijuna noćenja i mjesto u hrvatskih „top 10“, što smo također ostvarili. Sada želimo do kraja godine biti među pet najboljih u Hrvatskoj – poručuje načelnik Kapović ukazujući na neprekidni i najveći rast u Hrvatskoj kada su u pitanju dolasci i noćenja turista, kao i na činjenicu da otok Vir više nije ekskluzivno destinacija za Hrvate, već podjednako za strance kada su u pitanju noćenja, a u najvećoj mjeri za inozemne goste kada govorimo o dolascima.
Evo sada virskih turističkih brojki: od 1.254.903 turistička noćenja domaći gosti ostvarili su 644.724 (51,4 posto), a inozemni turisti 610.179 (48,6 posto), dok su dolasci uvjerljivo na strani gostiju iz inozemstva – stranci su ostvarili 67.499 dolazaka (68,8 posto), a Hrvati 30.547 (31,2 posto). Značajno veći udio dolazaka stranih gostiju standardno je prisutan na Viru posljednjih nekoliko godina, ali je sada i sve izraženiji njihov udjel u ukupnim noćenjima na Viru. Tako kod domaćih gostiju bilježimo povećanje noćenja u odnosu na prošlogodišnji period siječanj-srpanj za 32,8 posto (lani 485.569 noćenja), a kod inozemnih gostiju još više – 36,2 posto (lani 447.965 noćenja).
Najviše su noćili Slovenci (151.399 ili 24,8 posto udjela u noćenjima stranaca), potom Nijemci (110.414 ili 18,1 posto), Mađari (92.219 ili 15,1 posto), Slovaci (57.170 ili 9,4 posto), Česi (53.198 ili 8,7 posto), Poljaci (36.382 ili 5,9 posto), Bosanci i Hercegovci (36.362 ili 5,9 posto), Austrijanci (30.870 ili 5,1 posto), Šveđani (8.358 ili 1,4 posto) i kao deseti Švicarci (6.705 ili 1,1 posto). Poredak je manje-više očekivan; izdvaja se velika trojka Slovenci, Nijemci i Mađari, dok s približno 10 posto udjela u turističkom prometu izraženom noćenjima sudjeluju Slovaci i Česi te od šest i pet posto Poljaci, Bosanci i Hercegovci i Austrijanci. Šveđani i Švicarci predvode veću skupinu nacija od tisuću do osam tisuća noćenja, odnosno s udjelom oko jedan posto i manje (Srbi, Talijani, Nizozemci, Belgijanci, Norvežani, Francuzi itd).
Najveći porast u odnosu na isti lanjski period kod nacija s najvećim udjelom u noćenjima ostvarili su Nijemci (47,2 posto), Slovenci (42,2 posto), Austrijanci (40,9 posto) i Mađari (39,5 posto), slijede Poljaci (30,5 posto), Česi (28,9 posto), Slovaci (20,6 posto) te Bosanci i Hercegovci (15,3 posto). Šveđani su poboljšali brojke za 67,6 posto, a Švicarci za 43,6 posto čime je zaokružena priča najboljih deset po noćenjima na Viru. Od ostalih izdvajamo Belgijance koji su rasli 313,3 posto (1.802 noćenja, lani 436), Litvance 147,1 posto (588 noćenja, lani 238), Norvežane 116,8 posto (1.704 noćenja, lani 786), dok pad bilježimo kod Rusa za 16,7 posto i Francuza 10,4 posto, te kod više nacija s afričkog kontinenta za 22,4 posto.
Mađari su najjači u dolascima: u ovom segmentu turističkog prometa ostvarili su 13.435 dolazaka (udio 19,9 posto i rast 35,7 posto), Slovenci su imali 12.346 dolazaka (udio 18,3 posto i rast 21,6 posto), Nijemci 10.128 (udio 15 posto i rast 33,4 posto), Slovaci 7.554 (udio 11,2 posti i rast 21,3 posto), Česi 6.423 (udio 9,5 posto i rast 22,2 posto), Bosanci i Hercegovci 5.155 (udio 7,6 posto i rast 11,2 posto), Poljaci 4.745 (udio 7 posto i rast 30 posto), Austrijanci 3.054 (udio 4,5 posto i rast 28,1 posto), Šveđani 731 (udio 1,1 posto i rast 59,9 posto) te Švicarci 568 (udio 0,8 posto i rast 48,3 posto). Ukupno gledajući, najviše svijeća na virskoj turističkoj torti pripada Slovencima, Mađarima, Nijemcima, Slovacima i Česima, a ovogodišnji porast turističkog prometa najveći je kod Nijemaca, Slovenaca i Austrijanaca (preko 40 posto u noćenjima), te Mađara, Nijemaca i Poljaka u dolascima (30 posto i više).
U raspodjeli turističkog prometa na komercijalni i nekomercijalni smještaj, već prema očekivanjima i tradiciji najjaće domaće obiteljske destinacije, na Viru je u nekomercijalnom smještaju ostvareno 875.613 noćenja, dok je u komercijalnom zabilježeno 379.290. Nekomercijalni smještaj tako ima udio u noćenjima od 69,8 posto (30,2 posto komercijalni), a u odnosu na lanjski ostvario je rast od 38,7 posto (komercijalni ima rast 25,6 posto). Što se dolazaka tiče, prednjači komercijalni smještaj (54.078) s udjelom od 55,2 posto i porastom u odnosu na prošlosezonskih sedam mjeseci za 22,4 posto, dok nekomercijalni smještaj (43.968) bilježi udjel od 44,8 posto i porast 30,5 posto.
Spomenimo još kako ukupni udio Vira u turističkom prometu izraženom noćenjima u Zadarskoj županiji za prvih sedam mjeseci (7,5 milijuna noćenja) čini velikih 16,7 posto, dok u okviru nacionalnog turističkog prometa (56,3 milijuna) otoku rekorderu pripada 2,22 posto udjela. Tako je Vir deveta najbolja hrvatska turistička destinacija i s 1.254.903 noćenja najbolja u ovoj kategoriji u Zadarskoj županiji; slijede Zadar na 14. mjestu (1.044.817 noćenja) među 50 najboljih u Hrvatskoj, potom Nin na 24. mjestu (728.336), Biograd je 31. (578.741), Pag 35. (531.209) i Pakoštane 46. (398.140).
LUDI SRPANJ NA VIRU
Čak 891.172 noćenja uz 67.378 turističkih dolazaka ostvareno je u srpnju na otoku, što je najveća brojka noćenja i dolazaka ikad, pa su i brojke povećanja u odnosu lanjski srpanj također najbolje u cijeloj Hrvatskoj: 24,2 posto više noćenja i 14,5 posto više dolazaka turista. U srpnju je, primjera radi, u cijeloj Hrvatskoj ostvareno 4,6 milijuna dolazaka i 31 milijun noćenja, što u usporedbi sa srpnjem 2017. godine predstavlja porast od tek 2 posto. Kako je u srpanjskom periodu u Zadarskoj županiji ostvareno ukupno 4.862.886 noćenja, virske brojke čine rekordnih 18,3 posto udjela u turističkom prometu zadarske regije ili 2,9 posto u nacionalnom.
Od 891.172 noćenja u srpnju više su ostvarili strani turisti: 452.139 (50,7 posto), dok su u dolascima bili još uvjerljiviji – 50.038 (74,3 posto). Slovenci (103.610), Nijemci (79.546) i Mađari (72.822) su imali najviše noćenja, a isto je i kod dolazaka uz ponešto drukčiji raspored: vode Mađari (10.630), pa slijede Slovenci (8.731) i Nijemci (7.260). U komercijalnom smještaju zabilježeno je 303.272 noćenja (34 posto) i 41.533 dolazaka (61,6 posto), dok nekomercijalni bilježi 587.900 noćenja (66 posto) i 25.845 dolazaka (38,4 posto).
VIR IMA 12,8 NOĆENJA U PROSJEKU, DALEKO NAJVIŠE U HRVATSKOJ
Vir je u Hrvatskoj najbolji po ukupnom rastu dolazaka i noćenja turista, kao i po parcijalnim segmentima rasta domaćih i stranih gostiju u obje kategorije turističkog prometa. Najbolji je u kategoriji nekomercijalnog smještaja, broju domaćih gostiju i po noćenjima u prosjeku.
Tako je nakon prvih šest mjeseci na Viru ostvareno 12 noćenja u prosjeku; potom je s prvih milijun noćenja zabilježenih tijekom srpnja prosjek popravljen na 12,6 noćenja, a sada je ta brojka nakon punih sedam mjeseci porasla na 12,8 noćenja u prosjeku. U ovoj je turističkoj kategoriji Vir kralj u Hrvatskoj, daleko ispred ostalih elitnih destinacija iz „top 10“: Dubrovnik (3,24 noćenja u prosjeku), Rovinj (5,47), Poreč (5,64), Medulin (6,23), Umag (5), Zagreb (1,82), Split (2,87), Mali Lošinj (6,83) i Crikvenica (5,57). Domaći gosti na Viru ostvaruju 21,1 noćenje u prosjeku, odnosno puni trotjedni boravak, a stranci 9,03 noćenja.
Evo tko na Viru ima najbolji prosjek: Slovenci (12,2), Švicarci (11,8), Šveđani (11,4), Nijemci (10,9), Austrijanci (10,1), Česi (8,28), Poljaci (7,66), Slovaci (7,56), Bosanci i Hercegovci (7,05) i Mađari (6,86). Od ostalih izvan deset najboljih izdvajamo Norvežane (12,3), Makedonce (10,2), Belgijance (10,1) i Nizozemce (9,94).
NAKON PET DANA KOLOVOZA UKUPNO VIŠE OD 100 TISUĆA DOLAZAKA
U svega pet dana kolovoza na Viru je ostvareno 157.709 noćenja (31,5 tisuća dnevno) i 9.618 dolazaka (1,9 tisuća po danu), pa bi ovakvim tempom do kraja mjeseca Vir već imao oko 2,2 milijuna noćenja – koliko je ukupno imao tijekom cijele prošle godine. Zasad je brojka stala na 1.412.612 noćenja (rast 32,2 posto) i 107.664 dolazaka (rast 24,6 posto). Kao i u cijelom ranijem dijelu godine, kolovoz također bilježi rast noćenja u odnosu na prošlogodišnje petodnevno razdoblje za 14,3 posto (lani 135.090), dok su dolasci jači za 12,3 posto (lani 8.563). Strani su gosti u prvim danima kolovoza u obje kategorije turističkog prometa imali bolje brojke; noćilo je 79.459 turista iz 70-ak zemalja svijeta (50,4 posto), a dolaske je ostvarilo 7.048 gostiju (73,3 posto). Kao po precrtanom trendu iz srpnja najviše je noćilo Slovenaca (19.395), Nijemaca (15.293) i Mađara (13.291), kao što je najviše dolazaka zabilježeno kod Mađara (1.464), Slovenaca (1.366) i Nijemaca (1.222). Također su i ostali strani gosti u istom poretku: Slovaci, Česi, Poljaci, Austrijanci, Bosanci i Hercegovci, Švicarci i Šveđani.
