U pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji trideset i dva grada, od njih 129, nisu povukla ni lipe iz EU fondova, bilo direktno, bilo indirektno, a riječ je uglavnom o malim, ali i srednje velikim gradovima, objavio je u ponedjeljak portal gradonačelnik.hr.
Lipik je grad koji je u 2017. godini povukao najviše sredstava iz fondova Europske unije po glavi stanovnika i tako preoteo prvo mjesto Ludbregu koji ga je držao 2016.
S 1,43 milijuna kuna Lipik je tako prvak države 2017. s 233 kune povučene iz EU fondova po stanovniku.
Za petama mu je gotovo dvostruko veća Županja, koja je prošle godine dobila što direktne, što indirektne pomoći iz Unije u vrijednosti od 2,7 milijuna kuna, odnosno 224 kune po stanovniku, a slijede Rab (172 kn), Virovitica (164 kn), Pazin (160 kn), Velika Gorica (132 kn), Klanjec (128 kn), Pleternica (120 kn), Buzet (119 kn) te Bjelovar sa 105 kuna po stanovniku povučenih iz EU fondova.
Svježe objavljeni podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna jedinica lokalne samouprave za 2017. godinu pokazuju, pak, kako gledano po ukupnoj svoti te udjelu u ukupnom povlačenju sredstava iz fondova EU, prednjači Velika Gorica, koja je u 2017. godini povukla 8,4 milijuna kuna, odnosno 10,43 posto svih sredstava koje su hrvatski gradovi primili iz EU-a u prošloj godini.
Slijede Rijeka (5,7 milijuna), Osijek (5,03 mil.) Bjelovar (4,2 mil.), Zadar (4,08 mil.), Šibenik (3,99 mil.), Virovitica (3,49 mil.), Split (2,98 mil.) te Županja s 2,7 milijuna kuna.
Grad Zagreb, koji zbog svoje veličine ima poseban status županije, povukao je 8,6 milijuna kuna što je najveći udio – 9,72 posto svih sredstava koje su ostvarili gradovi, no gledajući po stanovniku, to je tek 11 kuna, što Zagreb svrstava na 60. mjesto po iskorištenim EU sredstvima.
Protekle je godine zabilježen značajan pad u povlačenju sredstava iz EU-a od strane gradova.
Podaci o direktnoj i indirektnoj pomoći gradovima u 2017. godini pokazuju oštar pad u povlačenju sredstava, no istovremeno je porastao broj gradova koji su iskoristili EU fondove za financiranje svojih projekata pa ih je protekle godine bilo 11 više nego godinu ranije.
Naime, dok su 2016. godine gradovi ukupno povukli rekordnih 269,1 milijun kuna, u 2017. godini ukupno su od EU primili svega 89,2 milijuna kuna.
U prošloj se godini ipak povećao broj gradova koji su povukli barem nešto sredstava iz EU fondova (u 2016. godini bilo ih je 66, a u 2017. sredstva je povuklo 77 gradova).
