Uživanje u roštilju, sladoledu, umacima i drugim ljetnim specijalitetima lako mogu pokvariti visoke temperature na kojima se brzo razmnožavaju sitna, ali dinamitna bića – bakterije.
Trovanje hranom nastaje unutar 1 do 36 sati nakon konzumacije onečišćene hrane, a očituje se pojavom jednog ili više simptoma – mučnine, povraćanja, bolova u trbuhu, proljeva, glavobolje i opće slabosti. Simptomi obično traju od jednog do sedam dana, pišu 24sata.
– Ne smijemo zaboraviti i na posljedice dehidracije te ako su navedeni simptomi dugotrajni, potrebno je obratiti se liječniku radi nadomjestka tekućine i elektrolita infuzijom – upozorava nutricionistica Nataša Šoštarić.
Ako je hrana koju jedemo bila u kontaktu s bakterijama, a nakon toga nije termički obrađena, postoji veliki rizik od trovanja Salmonellom, Toxoplasmom i Listeriom.
– Iz tog razloga se inzistira na održavanju higijene prilikom obrade hrane i odvajanju namirnica. Posljedice trovanja navedenim bakterijama mogu biti neugodne posljedice, poput dugotrajnih probavnih smetnji, a u najtežim slučajevima mogu izazvati smrt fetusa kod zaražene trudnice, pojašnjava nutricionistica i napominje da bakterije u nekim slučajevima mogu dospjeti u krv.
To je ujedno i najgori mogući scenarij.
– Ako dođe do toga, može doći do izuzetno opasnog trovanja koje će na kraju dovesti do smrti. Također, dugotrajna dehidracija pri intenzivnom povraćanju i proljevima može imati smrtni ishod ako se ne zatraži pomoć liječnika na vrijeme – tvrdi Šoštarić.
Zato je osobna, ali i higijena tijekom obrađivanja namirnica ključna za uživanje u ljetu i ljetnoj hrani.
– Prvi korak je paziti na osobnu higijenu, znači temeljito oprati ruke prije i nakon pripreme različitih vrsti namirnica – savjetuje nutricionistica i dodaje kako su radne plohe također vrlo bitan dio priče.
– Drugi korak je nakon obrade mesa temeljito oprati radnu površinu te koristiti čist i zaseban pribor za pripremu prije opranog povrća – zaključuje Šoštarić.
Treći, ali ne i najmanje važan korak je da nakon pripreme temeljito očistimo radne plohe, a pripremljeno meso i povrće poslužimo odvojeno u manjim količinama, te po potrebi na posuđe dodajemo dodatne količine, kaže nutricionistica Nataša Šoštarić.
Lubenica je jedno od omiljenih ljetnih osvježenja, ali njezina kora može biti izvor zaraze. Lubenice na svojoj kori često znaju nositi bakterije te se preporučuje dobro je oprati prije rezanja kako te bakterije ne bismo prenijeli na meso lubenice, savjetuje nutricionistica Šoštarić.
Isto vrijedi i za rajčicu, tj. povrće općenito, jer nepravilnim provođenjem higijene i namirnice koje inače nisu tipični prijenosnici bakterija mogu predstavljati rizik.
– Tipični prijenosnik bakterija je pileće meso, stoga je i njega potrebno termički obraditi nesporedno prije serviranja – kaže.
Opasno povrće i školjke
Kad je riječ o mesu, najopasnije je ono mljeveno jer je najpogodnije za razvoj bakterija.
– Iz tog razloga pljeskavice prije pečenja treba držati na hladnome mjestu i servirati ih odmah nakon termičke obrade. Tijekom samog procesa mljevenja veće površine mesa dolaze u kontakt sa zrakom i mogućim patogenima – upozorava Šoštarić.
Na listi opasnih namirnica su i jaja.
– Tvrdo kuhana jaja, iako su skuhana, ne preporučuje se ostavljati izvan hladnjaka dulje od sat vremena jer time postaju plodno tlo za množenje bakterija, jednako kao i salate od tjestenine i krumpir salate – savjetuje nutricionistica i napominje da isto vrijedi za povrće, ali i školjke.
– Zelene salate su često izvor patogena jer nisu dovoljno dobro oprane ili su pohranjene blizu svježeg mesa. Povrće prije konzumacije dobro isperite vodom i obavezno ga čuvajte odvojenog od namirnica životinjskog podrijetla. Školjke i morski plodovi su posebice osjetljivi na kvarenje. U svježim školjkama često se nalazi bakterija Vibrio vulnificus te ih je potrebno termički obraditi prije konzumacije.
Odvojite hranu
Ostatke mesa s roštilja potrebno je što prije pohraniti na hladno mjesto imajući na umu da namirnice treba odvajati i skladištiti ih u hladnjaku zasebno kako bi se smanjio rizik od prijenosa bakterija s jedne namirnice na drugu.
Soda bikarbona temeljito čisti daske za rezanje
Oribajte dasku za rezanje mesa nakon korištenja pastom od sode bikarbone – pomiješajte čajnu žličicu sode, žlicu soli i vode pa nanesite na dasku, utrljajte i ostavite da djeluje 10-15 minuta. Nakon toga dasku dobro isperite vrućom vodom. Dezinficirati je možete i octom, pišu 24sata.
Simptomi trovanja
povraćanje
povišena temperatura
bol u trbuhu
proljev
dehidracija
Najčešće bakterije koje uzrokuju trovanje:
Salmonela – može se naći u sirovom mlijeku, jajima i proizvodima od sirovih jaja te mesu. Bakterija preživljava ako hrana nije pravilno termički obrađena (kuhanjem ili zamrzavanjem). Osobe koje su zaražene mogu kontaktom prenijeti uzročnika na zdravu osobu.
Listeria Monocytogenes – sveprisutna je u okolišu, a nalazi se u malom broju i u mnogim namirnicama. U nekoj hrani, kao što su sirevi i paštete koji polagano dozrijevaju, moguće ju je naći u većem broju. Bolest nastupa unosom hrane koja sadrži veliki broj ovih bakterija, a najčešće se javlja kod rizičnijih skupina, kao što su trudnice, novorođenčad, stariji te osobe sa smanjenim imunitetom. Preporuka je da trudnice izbjegavaju sireve koji polagano dozrijevaju (camembert, brie, plavi sir) i sve vrste pašteta.
Oprezno s jajima, mesom i mlijekom
Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i meso podložni su razvoju bakterija, zato treba posebno voditi računa o tome gdje su te namirnice nabavljane, kako su transportirane, skladištene i pripremane.
Temeljito čišćenje hrane i higijena ruku je najbolja prevencija trovanja
Prevencija svih infektivnih proljeva je dobra higijena, posebice ruku, stoga perite i čuvajte hranu u hladnjaku te je termički obrađujte tako da bude dobro skuhana ili pečena, savjetuje dr. Tanja Pekez-Pavliško. Dodaje da većina proljeva i povraćanja prolazi u kućnim uvjetima uz nadoknadu tekućine, samo su za proljeve izazvane bakterijama potrebni antibiotici.
Lakše probavne smetnje riješit će probiotici
Kod blažih probavnih tegoba rješenje su probiotski proizvodi uz prebiotike i dosta tekućine. Izvori probiotika su jogurt, mladi kravlji sir, acidofil, kefir, razblaženi kupusni rasol i razblažena sirutka. Izvori probiotika su cikorija i inulin.
