Ovih dana završen je “čistopis” prijedloga Zakona o zdravstvenom osiguranju koji bi se dijelom trebao pobrinuti i za veći priliv kuna u zdravstvenu blagajnu jer bez toga Hrvatska će sve sporije pratiti medicinske inovacije, uključujući i skupe lijekove, piše Jutarnji.hr.
No, mnogi će na prijedlog imati velikih primjedbi jer dijelom zadire u džepove pušača i ljubitelje žestokih alkoholnih pića, ali i tvrtki, poglavito onih osiguravateljskih. Sreća je što se novi “nameti” ne odnose na sve građane nego samo na one koji žive rizično, a to, primjerice, znači da bi, prihvati li se prijedlog, cigarete i žestoki alkohol trebali poskupiti za oko 50 posto u odnosu na sadašnju cijenu, izdvajanje iz premija obaveznog osiguranja automobila iznosilo bi 7 umjesto sadašnjih 4 posto, a najviši iznos participacija za one koji ne plaćaju dopunsko osiguranje bio bi 4000 kuna.
Prevencija
Intencija je Ministarstva zdravstva da osim što se iz trošarina na cigarete za zdravstvo izdvaja 32 posto, da se za 50 posto podignu trenutačne cijene kutije cigareta i taj iznos uplaćuje u zdravstvenu blagajnu. To znači da bi se, primjerice, na kutiju cigareta koja košta 20 kuna, dodalo 10 kuna za zdravstvo. Međutim, zasad nije decidirano određeno hoće li se na tih 10 kuna plaćati i svi porezi ili je riječ o neto iznosu. No, u svakom slučaju očekuje se da bi se po toj stavci moglo uprihoditi oko milijardu i pol do dvije. Očekivano, na taj je prijedlog Hrvatska udruga poslodavaca imala velikih primjedbi jer bi to značilo sigurno povećanje cijena cigareta, što bi im, kažu proizvođači, smanjilo prihode. No, s druge strane, Hrvatska je među zemljama EU na začelju po cijenama cigareta, što je sigurno jedan od razloga što ovisnost o pušenju u Hrvatskoj ne pada, odnosno jedina smo zemlja u kojoj ta ovisnost raste.
Također se predlaže da i žestoka alkoholna pića daju svoj doprinos zdravstvenoj blagajni na sličan način kao i cigarete. Prijedlog je da se maloprodajna cijena jednog pakiranja žestokog alkoholnog pića poveća za 50 posto od trenutačne i uplaćuje u zdravstvenu blagajnu. Primjerice, ako boca pića košta 50 kuna, na taj bi se iznos dodalo još 25 kuna, koje bi se trebalo direktno uplaćivati HZZO-u. I tu uz ovaj financijski poticaj postoji i onaj zdravstveni, jer u Hrvatskoj je 280.000 alkoholičara i još toliko onih koji prekomjerno piju, pa bi i njima viša cijena mogla djelovati preventivno.
Police osiguranja
Zdravstveni proračun dodatno bi trebali povećati i osiguravatelji jer se predlaže da umjesto dosadašnjih 4 posto iz premije obveznog osiguranja automobila, plaća 7 posto. I tu je HUP imao primjedbi, premda je riječ o relativno malom povećanju. Naime, dosad su osiguravatelji tijekom godine plaćali za liječenje stradalih u prometnim nesrećama oko 45 milijuna kuna, a sad bi to bilo oko 70 milijuna kuna, što je u usporedbi s njihovim izdacima za popravak limenih ljubimaca nakon prometnih nesreća minorni izdatak, jer u ovom se drugom slučaju radi o čak dvije milijarde kuna.
Osiguravatelji se protive i povećanju plaćanja najvišeg iznosa participacija u zdravstvu, koji bi se trebao povećati s 2000 na 4000 kuna, a što bi bolnicama donijelo dodatnih 250 milijuna kuna prihoda. Naime, privatnim se osiguravateljima to ne sviđa jer njihove postojeće police ne bi mogle pokriti taj trošak. Za one koji plaćaju policu HZZO-u to je dobra vijest jer se cijena njihova dopunskog ne bi povećavala. Činjenica je da HZZO sa svojih 2,5 milijuna osiguranika može pokriti povećanje iznosa najviše participacije i s trenutačnim prihodima.
Državni osiguravatelj tako štiti one koji prelaze dohodovni cenzus za oslobađanje od plaćanja police, ali su ipak sirotinja zbog niskih prihoda. Naime, Eurostat je upravo objavio podatke o tome kako žive građani EU, a po njima Hrvatska ima razloga za zabrinutost. No, u jednom segmentu ipak još nismo dodirnuli dno. Riječ je o zdravstvu, koje je i dalje dostupno čak i onim najsiromašnijima i na tome treba inzistirati, a nepovećavanje police dopunskog u tome ima veliku ulogu.
Dugovi države
Jednom za uvijek moraju se riješiti i dugovi države prema zdravstvu, i to tako da Ministarstvo financija svake godine specificira te troškove. Naime, i prema postojećem, ali i budućem zakonu, država mora plaćati obvezno dopunsko osiguranje za sve socijalne slučajeve, nezaposlene, zatvorenike… te dio trošarina na cigarete. Izračuni govore da je to godišnje oko 4,2 milijarde kuna, a uplaćuje ne više od 2,5 milijardi kuna, što je značajni izvor gubitaka u sustavu.
S obzirom na to da dugovi u zdravstvu rastu za pedesetak milijuna kuna mjesečno i nema naznaka da bi se išta moglo promijeniti na bolje, jer je oko 23 milijarde kuna s kojima godišnje raspolaže zdravstveni sustav nedostatan za pokrivanje svih novosti medicine, očito je nužno naći nove izvore financiranja. Ovi prijedlozi mogli bi biti barem dijelom izlaz iz financijskih nevolja. No, ovu injekciju mora pratiti potpuna reorganizacija sustava koja još uvijek nije ni počela.
Cijene kutije Marlbora u Europi
1. Irska 85,7 kuna
2. Norveška 85,5
3. Velika Britanija 79,3
4. Island 77,7
5. Francuska 54,4
6. Švicarska 52,5
7. Finska 50,7
8. Nizozemska 49,9
9. Njemačka 47
10. Belgija 46,2
11. Danska 44
12. Švedska 43,1
13. Malta 42,1
14. Italija 38,7
15. Španjolska 37,2
16. Austrija 37,2
17. Portugal 36,5
18. Grčka 32
19. Slovenija 29,8
20. Estonija 29,8
21. Češka Republika 28,8
22. Hrvatska 28
23. Mađarska 27,5
24. Rumunjska 27,2
25. Slovačka 26,8
26. Litva 26
27. Latvija 26
28. Poljska 25,8
29. Bugarska 20,06
30. Bosna i Hercegovina 19,08
31. Srbija 18,9
32. Kosovo 17,8
33. Albanija 17,8
34. Makedonija 14,5
35. Rusija 12
36. Moldavija 9,6
37. Bjelorusija 8,9
38. Ukrajina 7,2
