Danas obilježavamo Svjetski dan roditelja koji su Ujedinjeni narodi 2012. proglasili kako bi promicali vrijednost i važnost obitelji. Europa i europske obitelji danas se nalaze pred brojnim izazovima. Najnoviji podatci Instituta za obiteljsku politiku objavljeni u Izvješću o evoluciji obitelji u Europi pokazuju da Europa stari. Prema njihovim istraživanjima jedna od pet osoba u Europi je iznad 65 godina starosti, a 25 milijuna ljudi u Europi imaju preko 80 godina. Njemačka je zemlja s najmanjim brojem mladog stanovništva dok je Italija zemlja s najvećim brojem starog stanovništva. S druge strane, Irska je zemlja s najvećim brojem mladog stanovništva i najmanjim brojem starog stanovništva. U isto vrijeme, SAD, Rusija i Kina bilježe veći broj mladog nego starog stanovništva.
Prema najnovijim podatcima Eurostata koji uključuju i 2017. godinu, 348.000 radno sposobnih građana, a među kojima je nešto više od 60 tisuća visokoobrazovanih, iselilo se dosad iz Hrvatske u druge članice Europske unije. To Hrvatsku (14 %) smješta na treće mjesto po broju radnika (20 do 64 godine) koji su radili izvan svoje domovine u 2017. pri čemu je na prvom mjestu Rumunjska (19,7 %), zatim Litva (15 %).
„Ovaj podatak trebao bi nas sve zabrinuti, a on upućuje da je nužno stvarati društvo jednakih mogućnosti te zaustaviti svaki klijentelizam i omogućiti da sposobnost i izvrsnost nadvladaju stranačku ili bilo koju drugu podobnost“, rekla je Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu naglašavajući da mladima trebamo dati perspektivu kako bi ostali u Hrvatskoj.
Institut za obiteljsku politiku navodi kako se u 2015. godini i 2016. godini sav populacijski rast (100%) pripisuje migracijama budući da Europa bilježi pad broja svog prirodnog stanovništva. Samo u 2016. godini, unutar Europske unije bilježi se ukupan pad broja stanovništva od 15.854 ljudi dok su Njemačka i Italija države čiji broj prirodnog stanovništva bilježi najveći pad. Ukupan broj migrantskog stanovništva u Europi sada čini 8% ukupne europske populacije i iznosi 38,6 milijuna.
Izvješće ukazuje na to da se i slika kućanstva također mijenja. Navode kako Švedska, Finska, Njemačka i Danska bilježe najmanji broj članova kućanstva (samo 2 ukućana po kućanstvu) dok su Hrvatska, Poljska i Slovačka na vrhu s 2,8 članova kućanstva dok niti jedna država Europe ne bilježi prosjek od tri člana kućanstva. U Institutu za obiteljsku politiku smatraju kako Europa postaje društvo usamljenih ljudi, a sve je veći broj kućanstava sa samo jednim članom (čak 32,5% kućanstava Europe čini samo jedna jedina osoba). Kućanstva s jednim članom rastu iz godine u godinu i to proporcionalno padu broja kućanstava s 3 osobe. Pola europskih kućanstava ima samo jedno dijete. Od 65 milijuna kućanstava s djecom u Europi, njih 31,1 milijun čine kućanstava sa samo jednim djetetom dok 70% europskih kućanstava uopće nemaju djecu (što čini preko 154 milijuna od ukupnog broja kućanstava). Njemačka je zemlja s najvećim brojem kućanstava bez djece, čak 8 od 10 kućanstava u Njemačkoj nema djecu uopće. U Hrvatskoj čak 65,2% kućanstava nema djecu.
„Ovi su podatci doista zabrinjavajući. Institut za obiteljsku politiku naglašava da je Europa u stadiju demografske zime koja nikada prije nije bila zabilježena. Ujedno smatraju ako se trend nastavi do 2050. godine Europa će biti društvo starih – na dvije stare osobe bit će samo jedna mlada. Ako se sada ne trgnemo i ne uvedemo konkretne demografske mjere, bojim se za budućnost Hrvatske i Europe u cjelini“, rekla je Petir.
Stari kontinent bilježi i pad broja poroda, ali i plodnosti. Prosječna dob trudnica u Europi je sada 30,6 godina starosti što je za 3,5 godina više u usporedbi s posljednjih nekoliko godina kada je prosječna dob novopečenih majki bila 27 godina.
Kad je u pitanju pobačaj, izvješće Instituta za obiteljsku politiku govori kako je on svakodnevnica u Europi i prema statistikama, u Europi se izvrši jedan pobačaj svakih 30 sekundi što je 1,02 milijuna pobačaja godišnje. Također navode kako su Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Španjolska zemlje s najvećim brojem pobačaja godišnje. Prema tom istom izvješću, Hrvatska, prema dostupnim informacijama bilježi 3002 pobačaja godišnje dok je Poljska zemlja s najmanjem brojem pobačaja. Jedna od svake šeste trudnoće u Europi završi pobačajem. Od ukupno šest milijuna trudnoća, čak njih milijun završi pobačajem.
U svjetlu ovih istraživanja valja napomenuti kako se u Europskom parlamentu raspravlja o Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika. O njoj je raspravljao Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova nakon kojeg se u srpnju očekuje glasovanje na Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja. O konačnom tekstu zastupnici će glasovati na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta u rujnu.
Hrvatska se prema istraživanju Europske zaklade za poboljšavanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) nalazi na posljednjem mjestu po pokazatelju usklađenosti privatnog i poslovnog života u EU (3,7) dok je on najviši u Nizozemskoj (6,6). Primjerice u Sloveniji je on 6,3, Austriji (6,2), Njemačkoj (5,9), Bugarskoj (5,5), Mađarskoj (5,2).
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir kao potpisnica rezolucije o postizanju ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života i zajedničkog slobodnog vremena u eri digitalizacije obvezala poticati donošenje zakonodavstva koje će osigurati održivo i dostojanstveno radno vrijeme, stvaranje prijeko potrebnog razlikovanja između radnog vremena i slobodnog vremena, pravo na život poslije i izvan posla te pravo biti nedostupan. Petir je prošle godine u dva navrata organizirala okrugle stolove o slobodnoj nedjelji i dostojanstvenom radnom vremenu kako bi potakla javnu raspravu i ukazala na važnost ove teme te je tražila od Vlade RH da u tom pogledu donese primjerena zakonska rješenja.
Paket za ravnotežu između poslovnog i privatnog života kao korak u pravom smjeru prepoznaje i Europski gospodarski i socijalni odbor, no oni smatraju da ga u budućnosti treba poboljšati na osnovu odgovarajućih ocjena učinaka. Odbor Iskazuje i potrebu za većim ulaganjem u kvalitetne, cjenovno pristupačne i dostupne usluge i ustanove za skrb o djeci za svaku obitelj te poziva Komisiju da u okviru europskog semestra upotrijebi preporuke za pojedine zemlje, kao i fondove za regionalni razvoj kako bi potakla države članice da povećaju svoje napore. Također smatraju kako i dalje postoji nejednakost između žena i muškaraca kad su u pitanju razlike u plaćama među spolovima od 16,3 % i nejednaka uloga i sudjelovanje žena na tržištu rada, na kojemu 31 % žena odnosno 8,2 % muškaraca radi u nepunom radnom vremenu, dok u pogledu općeg sudjelovanja na tržištu rada žene zaostaju za muškarcima za više od 12 postotnih bodova.
Smetnje i prepreke postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života prepoznate su ne samo kao čimbenici koji sprečavaju žene da u cijelosti sudjeluju na tržištu rada, već i kao čimbenici koji utječu na demografska kretanja, gospodarstvo i ulogu muškarca kao ravnopravnih skrbnika.