Prema preporukama Svjetskih zdravstvenih organizacija (WHO), primjereni dnevni unos kuhinjskih soli kreće se do pet grama ili otprilike do čajne žličice, dok procjene pokazuju da nam je dovoljno i tri grama, što otprilike odgovara jednom prstohvatu soli. Pritom treba imati na umu da se izmjeri ukupna količina soli koju konzumiraju, pa i ona skrivena u prerađenim namirnicama koje konzumiraju da čak i kruh, roštilji i slični pekarski proizvodi sadrže veliki udio soli.
Kad se uzme u obzir, hranu na tanjuru zapravo ne bi trebali smjeti dosoljavati, upozorila je dr. Ivana Portolan Pajić iz Zaklade “Hrvatska kuća srca” na kulinarskoj radionici “Kuhati sa smanjenim udjelom soli” sa šefom Brankom Ognjenovićem, kojom je obilježen današnji Svjetski dan hipertenzije. Istodobno, procjene pokazuju da devet od 10 građana konzumira previše soli, odnosno da prosječan građanin Hrvatske unosi više od dvostruko veće količine od preporučene granice – oko 11,6 grama, što odgovara jušnoj žlicama soli. Pritom muškarci u prosjeku konzumiraju 13,5, a žene oko 9,5 grama.
– Prekomjeran unos kuhinjskih soli je jedan od najvažnijih uzroka nastanka povišenog krvnog tlaka i time uzrokuje povećani rizik za razvoj srčanog i moždanog udara, bubrežnih bolesti, osteoporoze, ali i nekih malignih bolesti – upozorava dr. Ivana Portolan Pajić. Poseban je problem činjenica da povišeni tlak često nema ozbiljnije i izraženije simptome pa se nerijetko otkrivanja tek kada se već razviju komplikacije. Zbog toga je vrlo važno da i zdravi ljudi redovito kontroliraju tlak.
– Nekada je predporučalo da se obavlja barem jedan nadzor u jednom danu, no bilo bi dobro da te kontrole budu svaka tri mjeseca – upozorava liječnika.Dodaje kako je za zdrave ljude prihvatljiv tlak do 140/90 mm / Hg, no kod osoba s šećernom bolešću, srčanom ili kongestivnom bolesti treba težiti nižim vrijednostima. Da bi bio 125/85 mm / Hg. Inače, kardiovaskularne bolesti uzrokuju svake druge smrti u Hrvatskoj, što, naravno, nije povezano samo s prekomjernim unosom soli, već i sa stresnim načinom života, nekvalitetnom prehranom, alkoholom i pušenjem te manjkom fizičke aktivnosti, ali ne prekomjerni unos soli smatra se glavnim faktorom rizika.
– Istraživanja pokazuju da smanjenje soli na preporučenim granicama do 5 grama dnevno smanjuje rizik od moždanog udara za 24 posto, te koronarnih bolesti srca za 18 posto.To može utjecati na smanjenje arterijskog tlaka, kod sistoličkog za 3 do 4 milimetra žive, te kod dijastoličkog za 1 do 2 milimetra žive – ističe dr. Ivana Portolan Pajić.
Prema dostupnim epidemiološkim podacima, u Hrvatskoj od hipertenzije boluje najmanje 37,5 posto hrvatskih građana. Zato je kod visokog tlaka vrlo važna odgovarajuća dijeta, koja treba sadržavati dovoljno voća i povrća, uz značajno smanjenje unosa soli.
Također, iskustva pokazuju da se pretili ljudi često tlak mogu regulirati skidanjem prekomjernog kilograma, odnosno da u tomu pomaže i najmanje 30 minuta fizičke aktivnosti na dan. I prestanak pušenja uvelike smanjuje rizike. Tako istraživanja ukazuju da prestanak pušenja može smanjiti rizik od smrti za čak 36 posto, a rizik od nesmrtonosnog srčanog infarkta za 32 posto.
Procjenjuje se da je u 90 do 95 posto slučajeva hipertenzije riječ o primarnoj hipertenziji, gdje se najčešće ne može utvrditi pravi uzrok, odnosno stvar može biti u herbivnom faktoru, ili čimbenicima iz okoliša, od nekvalitetnog prehrane i prekomjernog unosa soli, pušenja, pa učiniti viška kilograma.
– Takva je hipertenzija obično kronična i zahtijeva cjeloživotno liječenje i vrlo je važno da pacijent koji je uspostavio poželjnu vrijednost tlaka ne prestane uz uzimanje lijekova – upozorava dr. Portolan Pajić. Kod sekundarne hipertenzije, što može biti posljedica određenih zdravstvenih problema, moguće je da, kada se riješe uzroci, pacijenti više neće trebati terapiju za tlak, piše 24sata.
TRI STUPNJA HIPERTENZIJE: Koje su vrijednosti za sistolički i dijastolički tlak, te preporuke koje vrijede
STANJE TLAKA JE NORMALNO ako je sistolički tlak manji od 130, dijastolički manji od 85, dok se graničnim smatraju vrijednosti 140/95. Ako izmjerite te vrijednosti, uvedite redovne kontrole tlaka svaka tri mjeseca.
PRVI STUPANJ HIPERTENZIJE podrazumijeva sistolički tlak između 140 i 159, dijastolički tlak između 90 i 99. Ako vam liječnik izmjeri te vrijednosti, vjerojatno će vam preporučiti dijetu i kretanje i naručiti vas za kontrolu u roku od dva mjeseca. Ako dijeta i aktivnost ne daju rezultate, u idućoj kontroli mogli biste dobiti terapiju.
DRUGI STUPANJ HIPERTENZIJE podrazumijeva sistolički tlak između 160 i 179, dijastolički između 100 i 109. U slučaju da mjerenje pokaže te vrijednosti, uz preporuke o novom načinu prehrane i više kretanja, liječnik će vjerojatno preporučiti kontrolu tlaka za mjesec dana. Ako dijeta i aktivnosti ne daju rezultate, moguće je da na idućoj kontroli dobijete terapiju.
TREĆI STUPANJ HIPERTENZIJE podrazumijeva sistolički tlak od 180 na više i dijastolički od 110 na više. Kod takvih visina preporučujemo dodatne kontrole i suradnju s liječnicima specijalistima u roku od tjedan dana, kako bi isključili moguće posljedice visokog tlaka, odnosno srčanih ili kardiovaskularnih bolesti i promjena na krvnim žilama.
